|
||||||||
| Osnovne karakteristike organske proizvodnje | ||||||||
|
Zamena useva i recikliranje poljoprivrednih odpadaka su osnova napretka useva. Takve metode su korišćene holjadama godina sve do sredine 20-og veka. Zemljište treba da prođe period preobraćanja od 2 godine da bi se hrana proizvedena sa njega podrazumevala organskom. Za to vreme zemljište mora biti održavano u skladu sa organskim zahtevima. Organska stoka treba da dobija veoma visok standard života:
Organski proizvođači uslovno koriste veoma mali broj organski odobrenih pesticida, a pojedini od njih tahtevaju specijalnu dozvolu za upotrebu. Ni jedno hemijsko sredstvo protiv korova se ne koristi u organskoj proizvodnji. U organskoj proizvodnji nisu dozvoljeni organski
modifikovani proizvodi. |
||||||||
| Označavanje organskih proizvoda | ||||||||
|
Za sada u svetu ne postoje usaglašeni standardi za označavanje organskih proizvoda. EU i SAD su donele odgovarajuće standarde u ovoj oblasti i upravo se radi na njihovom usvajanju i početku primene, posle čega će se proizvođači hrane u ovim zemljama morati striktno pridržavati usvojenih standarda ako žele da svoje proizvode označe kao organske. |
||||||||
![]() EU |
![]() SAD |
|||||||
|
Prema istraživanju sprovedenom u 2001. godini u Evropi:
Do sada se organska hrana u zemljama EU (i u svetu) označavala na osnovu
certifikata stručnih i ovlašćenih institucija koje su proveravale
proizvodnju hrane. U nastavku su dati neki primeri oznaka organske hrane
nekih najpoznatijih institucija za certifikaciju u Velikoj Britaniji. |
||||||||
|
||||||||
|
Kod nas, na osnovu ZAKONA O ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI proizvodi dobijeni iz organske poljoprivrede iznačavaju se oznakom YU-HRANA, PROIZVOD IZ ORGANSKE POLJOPRIVREDE
|
||||||||