|
|
|
|
Sadržaj:
|
I. OSNOVNE ODREDBEČlan 1. Ovim zakonom propisuju se uslovi za uređenje, održavanje i opremanje javnog skijališta, pružanje usluga na skijalištu, obeležavanje i postavljanje signalizacija na skijalištu, korišćenje sredstava prevoza na skijalištu, bezbednost i red na skijalištu, podučavanje na skijalištu, kao i druga pitanja koja su od značaja za korišćenje skijališta. Član 2. Poslovi iz člana 1. ovog zakona obavljaju se u skladu sa ovim zakonom i drugim zakonima kojima se uređuje i oblast koja se odnosi na skijališta. Član 3. Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu, ako drugačije nije određeno, imaju sledeće značenje:
Član 4. Javno skijalište je uređena javna površina, pogodna za organizovanje skijanja i specijalizovanih zimskih sportskih aktivnosti sa objektima, uređajima i opremom čije je korišćenje odnosno izgradnja od opšteg interesa. Javno skijalište se može koristiti za obavljanje delatnosti i pružanje usluga na skijalištu, pod uslovima jednakim za sve korisnike u skladu sa ovim zakonom. Alpsko i nordijsko skijanje, snoubord, kao i podučavanje skijanju se može obavljati samo na ski - stazama. Specijalizovane zimske sportske aktivnosti se mogu obavljati na ski - poligonima koji moraju biti jasno i vidljivo odvojeni od ski - staza i obeleženi. Javnim skijalištima, kao i drugim posebno uređenim površinama, namenjenim za skijanje i specijalizovane zimske sportske aktivnosti upravlja skijaški centar u skladu sa ovim zakonom. Odredbe ovog zakona koje se odnose na javno skijalište shodno se primenjuju i na druge posebno uređene površine, namenjene za skijanje i specijalizovane zimske sportske aktivnosti, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Vlada utvrđuje javna skijališta odnosno prostore pogodne za uređenje javnih skijališta, koji su od posebnog značaja za razvoj zimskih sportskih aktivnosti i planinskog turizma u Republici Srbiji, na predlog ministarstva nadležnog za poslove turizma. Akt iz stava 7. ovog člana sadrži i procenu opravdanosti za utvrđivanje javnih skijališta odnosno prostora pogodnih za uređenje javnih skijališta, nazive i opis skijališta odnosno prostora pogodnih za uređenje skijališta, površine i granice, podatke o vlasništvu, popis katastarskih parcela, a za područja veće površine detaljan opis granica sa kartografskim prikazom odgovarajuće razmere. Član 5. Uređenje, opremanje, održavanje, korišćenje i upravljanje javnim skijalištem (u daljem tekstu: skijalište), kao i upravljanje prostorima pogodnim za uređenje skijališta, u smislu ovog zakona, smatraju se delatnostima od opšteg interesa. Za obavljanje delatnosti iz stava 1. ovog člana skijaški centar se osniva kao javno preduzeće, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravni položaj javnih preduzeća i uslovi i način obavljanja delatnosti od opšteg interesa. Za uređenje, opremanje, održavanje, korišćenje i upravljanje drugim posebno uređenim površinama namenjenim za skijanje i specijalizovane zimske sportske aktivnosti, skijaški centar se osniva kao privredno društvo, odnosno kao drugi oblik preduzeća ili preduzetnik. Član 6. Na odgovornost za štetu prouzrokovanu na skijalištu primenjuju se opšta pravila o odgovornosti za štetu. Pravom na naknadu štete prouzrokovane na skijalištu ne obuhvataju se one štete koje su rezultat uobičajene opasnosti i rizika skijanja. II. UREĐENJE, OBELEŽAVANJE, KORIŠĆENJE I BEZBEDNOST NA SKIJALIŠTU1) UređenjeČlan 7. Skijalište se sastoji iz jedne ili više ski - staza, ski - poligona, ski - puteva, ski - ruta, ski - liftova, žičara, infrastrukturne mreže i objekata, servisnih objekata skijališta, snežne i servisne mehanizacije, servisnih puteva, sopstvenih energetskih objekata, pristupnih puteva i parkinga na ulazima u skijalište, objekata za obavljanje delatnosti i dr. Član 8. Skijalište i pristupni putevi do skijališta ne mogu se graditi na površinama koje su pod uobičajenim snežnim padavinama izložene lavinama. Skijalište i ski - staze se uređuju u zavisnosti od toga za koju su rekreativnu ili takmičarsku zimsku sportsku aktivnost namenjene, tako da su skijaši zaštićeni od neuobičajenih i neočekivanih opasnosti skijanja i alpskih rizika. Skijalište mora biti tako uređeno da zadovolji uslove u pogledu očuvanja i zaštite životne sredine kao i odgovarajuće sanitarno - higijenske uslove. Član 9. Ski - staze na skijalištu moraju biti dovoljno široke, pregledne, sa odgovarajućim nagibom i visinskom razlikom i pripremljene tako da na njima nema rupa, vrtača, kamenih kompleksa ili drugih opasnih mesta. Opasna mesta na ski - stazi (krivine, ukrštanja staza, veće strmine, objekti, mesta gde se izvode radovi) moraju biti posebno obeležena i osigurana ogradama za usmerenja, zaštitnim ogradama ili mrežama, oblogama protiv udaraca i sličnim sredstvima zaštite, odgovarajuće visine. Član 10. Na ski - stazi i zaštitnoj zoni ski - staze nije dozvoljeno postavljanje reklama i natpisa koji nisu vezani za korišćenje staze. Član 11. Izgradnja žičare na prostorima koji su pogodni za skijanje predstavlja radnju uređenja skijališta, u skladu sa ovim zakonom. Član 12. Ski - staza može da se koristi za skijanje samo ako na njoj postoji odgovarajuća količina snega. Član 13. Skijaški centar obavezan je da utvrdi naziv za svaku ski - stazu. Član 14. Delta - plan i druga sredstva sportskog vazduhoplovstva ne smeju poletati i sletati na ski - stazu. Ukoliko je u okviru skijališta uređen prostor za poletanje i sletanje, on mora biti jasno razdvojen od ski - staze, odgovarajuće signaliziran i obezbeđen od lavina. Član 15. Skijalište, odnosno njegove staze namenjene skijaškim aktivnostima noću moraju imati odgovarajuće osvetljenje, uključujući i neposredne prilaze, tako da je osigurana bezbednost svih lica koja se nalaze na stazi i njenim prilazima. Skijaški centar obavezan je da obezbedi neprekidno osvetljenje i za slučaj iznenadnog nestanka električne energije. Član 16. U okviru skijališta ili njegovoj neposrednoj blizini obavezno je uređenje odgovarajućeg mesta za sletanje helikoptera u cilju obezbeđenja pružanja hitne pomoći. Član 17. Ski - staze pripremljene od veštačkog snega uređuju se uz preduzimanje dodatnih mera osiguranja bezbednosti skijaša, koje odgovaraju osobinama staza sa veštačkim snegom. Član 18. Ski - staza koja je pored rekreativnog namenjena i takmičarskom skijanju ili samo takmičarskom skijanju uređuje se tako da ispunjava posebne uslove (visinska razlika, dužina i širina staze, debljina snega, zaštitne mere, prepariranja staze, markiranje i dr.) utvrđene odgovarajućim međunarodnim (FIS) i nacionalnim sportskim pravilima. Takmičarska ski - staza mora za vreme korišćenja u svrhe rekreativnog skijanja da bude tako uređena da ispunjava opšte uslove utvrđene ovim zakonom u pogledu markiranja, signalizacije i preduzimanja mera koje osiguravaju bezbednost skijaša. Skijalište koje je u skladu sa zakonom utvrđeno kao sportski objekat od interesa za Republiku ima najmanje jednu ski - stazu uređenu i homologizovanu, u skladu sa sportskim pravilima, za nacionalna i međunarodna skijaška takmičenja. 2) ObeležavanjeČlan 19. Ski - staze se klasifikuju i obeležavaju (markiraju) prema stepenu težine, u zavisnosti od svojstava područja, odnosno površina preko kojih se pruža staza. Ski - staze se obeležavaju numerisanim oznakama (štapovima) određenih boja:
Ski - rute i staze za moto sanke se markiraju žutom bojom nezavisno od stepena težine. Oznake moraju biti tako postavljene da su više od snega. Ne moraju se obeležavati lako pristupačne i blago nagnute površine koje služe isključivo podučavanju osnovnih oblika vožnje skijama, pod uslovom da nemaju rizičnih mesta i da su jasno vidljive njihove granice, odnosno ivice. Član 20. Granice skijališta moraju biti označene na ključnim mestima oznakama koje su vidljive u uslovima normalne vidljivosti. Označavanje granica skijališta vrši se štapovima narandžaste boje i tablom na kojoj se nalazi odgovarajući tekst. Član 21. Na skijalištu moraju da budu postavljene odgovarajuće panoramske table i table za orijentaciju. 3) OdržavanjeČlan 22. Skijaški centar obavezan je da za sve vreme trajanja ski sezone, odnosno za sve vreme upotrebe skijališta, kontroliše opšte stanje skijališta i da ga održava u ispravnom stanju, odnosno u stanju koje omogućava namensko i bezbedno korišćenje staze. U vreme kada skijalište nije u upotrebi, skijaški centar je dužan da se stara o čuvanju skijališta i redovnom održavanju staza i opreme na skijalištu. Održavanje ski - staza obuhvata letnje i zimsko održavanje. Održavanje ski - ruta, takmičarskih staza i specijalizovanih staza vrši se u zavisnosti od prirode staze, vremenskih uslova i zimske sportske aktivnosti koja se na njoj odvija. Skijaški centar je obavezan da održava žičaru i zaštitno područje oko žičare u stanju koje omogućava bezbedno korišćenje žičare, u skladu sa zakonom i propisima donetim na osnovu zakona. Član 23. Ministar nadležan za poslove turizma, ministar nadležan za poslove sporta i ministar nadležan za poslove saobraćaja sporazumno bliže propisuju minimalne tehničke uslove za uređenje, obeležavanje i održavanje skijališta. 4) SignalizacijaČlan 24. Na skijalištu mora biti postavljena odgovarajuća signalizacija, tako da se ne može lako ukloniti i da odgovara stvarnim okolnostima na stazi. Član 25. Signalizacija se vrši postavljanjem odgovarajućih znakova zabrana, obaveza, upozorenja i obaveštenja, dopunskih tabli i svetlosnih signala. Znaci na skijalištu postavljaju se i održavaju tako da su vidljivi, da ne ometaju korišćenje ski - staza i da skijaši mogu na vreme da ih lako uoče i da blagovremeno postupe u skladu sa njihovim značenjem. Postavljeni znakovi moraju da se uklone, dopune ili zamene ako njihovo značenje ne odgovara izmenjenim uslovima na skijalištu ili zahtevima bezbednosti. Na skijalištu ne smeju da se postavljaju table, svetla, stubovi ili drugi slični predmeti kojima se zaklanja ili umanjuje vidljivost postavljenih znakova ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mestom postavljanja podražavaju ili liče na neki znak na skijalištu, ili zaslepljuju skijaše ili odvraćaju njihovu pažnju u meri koja može biti opasna za bezbednost skijanja. Ministar nadležan za poslove turizma, ministar nadležan za poslove sporta i ministar nadležan za poslove saobraćaja sporazumno bliže uređuju koji se znakovi postavljaju na skijalištima i na kojim stazama, njihovu sadržinu, izgled, mesto postavljanja i druga pitanja od značaja za ostvarivanje funkcija znakova na skijalištima. 5) Neobezbeđene stazeČlan 26. Na divljim ski - stazama, neobezbeđenim stazama i van skijaških staza skijaši se skijaju na sopstveni rizik. Skijaški centar skijašima na neobezbeđenim stazama pruža uobičajene informacije o vremenu, snežnim padavinama i opasnostima od zavejavanja. U cilju sprečavanja korišćenja divljih ski - staza, skijaški centar je obavezan da u okviru skijališta postavi odgovarajuća upozorenja i znake. 6) Sredstva prevoza na skijalištuČlan 27. Na ski - stazi, osim službenih motornih vozila, ne može biti prisutno ni jedno drugo motorno vozilo, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Motorne sanke, osim službenih motornih sanki, mogu da se koriste samo na specijalizovanim stazama i površinama koje su posebno pripremljene i obeležene za korišćenje motornih sanki. Na korišćenje motornih sanki na skijalištu, obaveze postupanja u slučaju nesreće, mere bezbednosti u pogledu vozača i druga pitanja koja se tiču korišćenja motornih sanki na skijalištu, primenjuju se propisi koji se odnose na motocikle i bezbednost saobraćaja na putevima. Vozač motornih sanki ne sme vozilom da se kreće na stazi brzinom većom od 40 km na čas, odnosno brzinom većom od brzine dozvoljene postavljenim znakom za celu stazu ili njen deo. Član 28. Mehanizacija za uređenje ski - staze može da se koristi u vreme kada žičare i ski - liftovi ne rade. Ukoliko je upotreba mehanizacije za uređenje ski - staze nužna za vreme rada žičara i ski - liftova, skijaški centar je dužan da preduzme posebne mere za obezbeđenje sigurnosti skijaša. Svako vozilo mehanizacije za uređenje ski - staze koje radi na pripremanju ski - staze ili se kreće na skijalištu mora da bude obojeno uočljivom bojom i opremljeno odgovarajućim svetlima. Svako vozilo mehanizacije za uređenje ski - staze koje se nalazi zaustavljeno na stazi mora biti označeno odgovarajućim svetlima. Član 29. Skijaški centar obavezan je da žičare, ski - liftove i staze za visinski prevoz, održava i koristi u tehnički ispravnom stanju sa dovoljnim brojem obučenog osoblja. Kada je žičara, ski - lift i mehanizacija za uređenje skijaških staza u upotrebi mora se obezbediti:
Član 30. Pravila koja se primenjuju na žičare i ski - liftove iz člana 29. ovog zakona primenjuju se i na ski - liftove sa vučnim užetom ispod glave skijaša kao i ski - liftove za vuču po travi. Član 31. Prevoz žičarom je oblik javnog prevoza i obavlja se prema utvrđenom redu vožnje, koji mora biti uočljivo istaknut na polaznoj i završnoj stanici. Skijaški centar obavezan je da skijaše upozori na odgovarajući način o mogućnosti oduzimanja ski - pasa zbog ponašanja suprotnog ovom zakonu i pravilima o redu na skijalištu. Član 32. Skijaški centar može da prekine rad žičare ili ski - lifta tek kada odgovorno lice ili redar potvrdi da nijedno lice više ne koristi žičaru ili ski - lift. 7) Korišćenje i rad skijalištaČlan 33. Skijaški centar može da obavlja delatnosti, odnosno poslove vezane za korišćenje skijališta pod uslovima:
Član 34. Skijaški centar mora da obezbedi da skijalište bude opremljeno:
Član 35. Skijaški centar obavezan je da upiše skijalište u matičnu evidenciju u skladu sa zakonom kojim je uređena oblast sporta i da vodi evidencije u skladu sa tim zakonom. Član 36. Skijalište može da se koristi za stručno osposobljavanje i usavršavanje u zimskim sportovima samo od strane organizacija koje ispunjavaju zakonom propisane uslove. Član 37. Skijaški centar obavezan je da obavesti javnost preko sredstava javnog informisanja o početku korišćenja i završetku korišćenja skijališta za skijanje u tekućoj skijaškoj sezoni, kao i o svakom prekidu rada skijališta dužem od tri dana tokom skijaške sezone. Član 38. Takmičarsko i rekreativno skijanje, skijaška obuka i drugi oblici skijaških aktivnosti mogu se vršiti kada vremenski uslovi omogućavaju bezbedno korišćenje usluga na skijalištu. Skijalište može da radi noću ukoliko postoje tehnički i vremenski uslovi i ako je obezbeđena sigurnost skijaša. Član 39. Takmičarsko i rekreativno skijanje, skijaška obuka i drugi oblici skijaških aktivnosti ne mogu se vršiti na skijalištu:
Član 40. Kada na skijalištu nastupe okolnosti iz člana 39. ovog zakona skijaški centar je dužan da prekine rad na skijalištu ili delu skijališta. Prekid rada traje sve dok traju okolnosti zbog kojih je uveden. Ukoliko se zatvaranje ski - staze vrši u toku dana, korisnik je obavezan da preduzme kontrolnu vožnju kako bi osigurao da se skijaši koji se nalaze na stazi udalje iz ugroženog područja. Skijaški centar obavezan je da objavi na pogodan način na ulazu u skijalište razloge privremenog prekida, odnosno zabrane korišćenja skijališta. 8) Spasilačka služba i služba prve pomoćiČlan 41. Skijaški centar obezbeđuje spasilačku službu samostalno ili u saradnji sa odgovarajućom organizacijom koja je obučena za pružanje prve pomoći povređenom odnosno ugroženom skijašu na ski - stazama i sredstvima i objektima skijališta. Na skijalištu mora biti jasno i vidljivo označeno sedište službe spasavanja. Član 42. Služba spasavanja mora da ima odgovarajući broj angažovanih spasilaca i biti tako organizovana da je uvek spremna za brzo dejstvo spasavanja (pružanje prve pomoći i brzog transporta) skijaša koji su pretrpeli nesreću na stazi ili njenoj zaštićenoj zoni. Član 43. Mere spasavanja preduzimaju se isključivo preko lica stručno osposobljenih za spasavanje u skladu sa zakonom (spasioci), odgovarajuće opremljenih i jasno označenih. Služba spasavanja u svom sastavu obavezno ima obučene ekipe za spasavanje skijaša sa žičare. Spasioci moraju imati prednost korišćenja žičara. Član 44. Skijaški centar ima pravo na naknadu troškova akcije spasavanja, osim ako je potreba spasavanja nastala usled propusta u radu skijaškog centra. Član 45. Skijaški centar obrazuje jedinstvenu službu spasavanja za celo skijalište. Služba spasavanja deluje u okviru skijališta. Ukoliko u ski - području u kome se nalazi skijalište ne funkcioniše gorska služba spasavanja skijaški centar je obavezan da u granicama ski - područja organizuje spasavanje skijaša kojima je potrebna pomoć iako se nalaze izvan granica skijališta. Skijaški centar, u slučaju iz stava 3. ovog člana, ima pravo na naknadu prouzrokovanih troškova od lica kome je pružena pomoć, osim ako je potreba za spasavanjem izazvana propustima u radu skijaškog centra. Član 46. Služba spasavanja, odnosno spasioci u slučaju nesreće obavezni su da utvrde identitet lica koja su učestvovala u nesreći i da obezbede dokaze vezane za prouzrokovanje nesreće, a u slučaju nastanka smrti ili teške telesne povrede da neodložno obaveste najbliži organ ministarstva unutrašnjih poslova. Član 47. Oprema i sredstva za spasavanje moraju biti na skijalištu tako raspoređeni da su dostupni u najkraćem mogućem vremenu i smešteni u vidno označenom prostoru. Skijaški centar mora na skijalištu obezbediti odgovarajuću opremu i prostor za službu spasavanja i privremeno zadržavanje povređenog ili iznenada obolelog skijaša. Skijaški centar obavezan je da na skijalištu stalno održava propisan obim opreme i sredstava za spasavanje u ispravnom stanju. Skijaški centar obavezan je da postavi na skijalištu tablu sa opisom tzv. alpskog signala stanja nužde, koji daje skijaš kome je potrebna pomoć jer se nalazi u opasnosti. Član 48. Skijaški centar obezbeđuje pružanje hitne medicinske pomoći samostalno ili u saradnji sa odgovarajućom zdravstvenom ustanovom, u skladu sa zakonom. Skijaški centar osigurava pružanje hitne medicinske pomoći angažovanjem odgovarajućeg broja osposobljenih lica, obezbeđenjem odgovarajućeg prostora za prihvat povređenih i obezbeđenjem odgovarajuće opreme i sredstava za pružanje hitne medicinske pomoći. Lica koja su angažovana za pružanje hitne medicinske pomoći moraju za vreme dežurstva imati na rukavu belu traku sa crvenim krstom i moraju biti opremljeni komunikacionim uređajima. Osoblju hitne medicinske pomoći mora biti obezbeđena prednost u korišćenju žičara, kao i druge prednosti vezane za obavljanje njihove delatnosti. Član 49. Skijaški centar obavezan je da vodi evidenciju o nezgodama na skijalištu (identitet unesrećenih, vreme, mesto i okolnosti nesreće) i da o nastalim slučajevima nezgoda obavesti turističku inspekciju. Član 50. Bliže uslove u pogledu prostora, opreme i obeležavanja službe spasavanja sporazumno propisuju ministar nadležan za poslove turizma i ministar nadležan za poslove sporta. 9) Bezbednost i red na skijalištuČlan 51. Skijaški centar obavezan je da vidno istakne pravila o redu na skijalištu, cene za korišćenje uređaja, opreme, prostora i usluga na skijalištu, kao i radno vreme skijališta i žičara i da ih se pridržava u svom poslovanju. Pravilima o redu iz stava 1. ovog člana bliže se uređuju, u skladu sa zakonom, prava i obaveze skijaša i drugih lica koja upotrebljavaju skijalište, način održavanja reda na skijalištu, vreme korišćenja skijališta, radno vreme žičara, pravila o organizovanju sportskih priredbi na skijalištu, upozorenja na eventualne opasnosti usled vremenskih i snežnih prilika i druga pitanja utvrđena ovim zakonom koja se odnose na obezbeđenje reda na skijalištu. Član 52. Skijaški centar obavezan je da ima zaposleno lice sa odgovarajućim sportskim stručnim zvanjem za staranje o bezbednosti i redu na skijalištu (šef staza). Šef staza mora da ima položen ispit za redara. Ski - staze ne mogu početi da se koriste u toku dana ukoliko šef staza nije to odobrio, na osnovu procene da su ispunjeni svi uslovi za bezbedno korišćenje staza. Član 53. Skijaški centar obavezan je da za vreme rada skijališta obezbedi redarsku službu koja mora imati odgovarajući broj redara kako bi efikasno osigurala bezbedno korišćenje skijališta (patrole, dežurna mesta i dr.), u skladu sa odredbama ovog zakona i pravila o redu na skijalištu. Redarsku službu može obavljati lice koje ima završenu srednju školu i položi ispit za redara. Broj angažovanih redara određuje se prema konkretnim okolnostima skijališta, a naročito prema očekivanoj učestalosti korišćenja staza i broja, težine, veličine i preglednosti staza. Redar je obavezan da za vreme obavljanja redarske službe nosi odeću i oznake koje ga jasno identifikuju kao redara. Ministar nadležan za poslove turizma i ministar nadležan za poslove sporta sporazumno propisuju način i program polaganja ispita za redara, sticanje ovlašćenja za obavljanje poslova redara, izgled i način izdavanja legitimacije redara. Član 54. Redar u vršenju svojih dužnosti ovlašćen je da:
Kada skijaš ili drugo lice na skijalištu postupi suprotno nalozima redara ili pruži fizički otpor, o tome se bez odlaganja obaveštava ovlašćeno lice organa unutrašnjih poslova. Član 55. Skijaši su obavezni da se pridržavaju pravila o redu na skijalištu i uputstava i upozorenja koje im daju redari. Skijaš je obavezan da:
Skijaš ne sme:
Snouborderi, trkači i hodači na skijama obavezni su da, pored mera iz stava 2. ovog člana, preduzmu i druge mere koje odgovaraju prirodi konkretne zimske sportske aktivnosti, u skladu sa odgovarajućim međunarodnim sportskim pravilima (FIS pravila). Član 56. Skijaš je, u cilju osiguranja bezbednosti, dužan da se prilikom vožnje žičarom i ski - liftom pridržava sledećih pravila:
Član 57. Pre početka ski - sezone skijaški centar obavezan je da obavesti nadležni organ unutrašnjih poslova o datumu početka ski - sezone i da zatraži pomoć za održavanje reda na skijalištu u toku sezone. Pripadnici organa unutrašnjih poslova, koji održavaju red na skijalištu, moraju biti obučeni za upotrebu skija i motornih sanki. Kada skijaški centar u toku skijaške sezone očekuje veliki broj skijaša na skijalištu mora pravovremeno obavestiti nadležni organ unutrašnjih poslova i zatražiti dodatnu pomoć za održavanje reda na skijalištu i uređenje saobraćajnog prometa za dolazak i odlazak sa skijališta. Član 58. Vođa grupe koji na skijalište dovodi organizovanu grupu dece ili skijaša početnika dužan je da se stara o njihovom bezbednom skijanju. Pre početka skijanja vođa grupe mora upozoriti redare na grupu ili početnike kojima redari moraju posvetiti posebnu pažnju. Vođa grupe mora ispunjavati naloge redara i prekinuti skijanje grupe ili početnika ako njihovo skijanje nije bezbedno. 10) Organizovanje sportskih priredbiČlan 59. Na skijalištu se mogu organizovati sportske priredbe (takmičenja, uključujući treninge i manifestacije) uz saglasnost skijaškog centra, pod uslovima i na način utvrđenim ovim zakonom, zakonom kojim se uređuje oblast sporta, propisima donetim na osnovu ovih zakona i pravila nadležnog sportskog saveza i međunarodne skijaške federacije (FIS). Ski - staza može da se koristi za takmičenja i treninge za takmičenja samo ako je uređena i homologizovana u skladu sa zakonom i odgovarajućim sportskim pravilima. Organizator sportske priredbe za vreme sportske priredbe ima, pored prava i obaveza utvrđenih za sportske priredbe propisima kojima je uređena oblast sporta i sportskim pravilima nadležnog sportskog saveza i prava i obaveze koji su ovim zakonom utvrđeni za skijaški centar, ako sporazumom između skijaškog centra i organizatora nije drugačije utvrđeno. Član 60. Na skijalištu odnosno njegovom delu na kome se održava takmičenje odnosno trening za takmičenje, pristup u toku održavanja takmičenja i treninga, mogu imati samo takmičari i službena lica organizatora. Pristupne staze za gledalište moraju biti uređene, vidno obeležene i ograđene. Organizator priredbe obavezan je da po završetku priredbe, pre otvaranja skijališta za redovnu upotrebu, ukloni oznake, uređaje, rekvizite i druge predmete postavljene radi održavanja priredbe. Član 61. Skijaški centar obavezan je da omogući korišćenje skijališta za organizovanje skijaškog takmičenja od interesa za Republiku, koje je ministarstvo nadležno za poslove sporta, uvrstilo u program međunarodnih skijaških sportskih takmičenja i da za vreme održavanja takmičenja režim rada skijališta prilagodi potrebama takmičarskih uslova. Korišćenje skijališta iz stava 1. ovog člana reguliše se ugovorom između organizatora priredbe i skijaškog centra. 11) Podučavanje skijanjuČlan 62. Usluge podučavanja skijanju na skijalištu može da pruža pravno lice ili preduzetnik (u daljem tekstu: škola skijanja), uz saglasnost skijaškog centra, koja ispunjava sledeće uslove:
Preduzetnik koji sam ispunjava uslove propisane za instruktora skijanja, može da se bavi neposrednim podučavanjem skijanja i bez angažovanja drugih lica. Neposrednim podučavanjem može da se bavi samo instruktor skijanja sa važećom licencom. Instruktor skijanja mora da za vreme podučavanja nosi oznake i odeću koja ga jasno identifikuje kao lice koje podučava skijanju. Škola skijanja može da se bavi samo onom vrstom podučavanja i one grupe polaznika koja odgovara sadržini licence koju ima instruktor skijanja koji je angažovan u školi. Član 63. Škola skijanja može da koristi skijalište za podučavanje skijanju na sledeći način:
Član 64. Početni kurs (obuka) škole skijanja može da se obavlja samo na posebno uređenim, izdvojenim i označenim stazama ili padinama pogodnim za skijanje. Škola skijanja može za obuku skijaša privremeno da postavi ski - lift sa vučnim užetom ispod glave skijaša ili ski - lift za vuču po travi. Član 65. Skijaški centar je obavezan da obezbedi ravnopravne uslove u pogledu korišćenja skijališta svim školama skijanja koje imaju svoje sedište u jedinici lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi skijalište. Pravilo iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na ograničenje korišćenja ski - staza od strane škola skijanja, koje skijaški centar uvede u toku dana radi obezbeđenja sigurnosti skijaša zbog prevelikog broja skijaša na stazi (popunjen kapacitet staze). U slučajevima iz stava 2. ovog člana, prednost imaju škole skijanja koje svoje sedište imaju u jedinici lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi skijalište. Član 66. Sportske organizacije, obrazovne ustanove, kao i državni organi i organizacije mogu da koriste skijalište za podučavanje skijanju isključivo za svoje članove i korisnike, bez svrhe sticanja dobiti. Organi i organizacije iz stava 1. ovog člana ne mogu javno oglašavati i reklamirati podučavanje skijanju. Član 67. Instruktor skijanja može da se bavi podučavanjem skijanja pod uslovom da poseduje odgovarajuće sportsko zvanje i odgovarajuću licencu nadležnog sportskog saveza, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje oblast sporta. Uslove i postupak izdavanja licence instruktorima skijanja i trajanje izdate licence uređuje nadležni sportski savez. Nadležni sportski savez može da izda licencu instruktoru skijanja ukoliko ispunjava uslove utvrđene zakonom i pravilima saveza. Instruktor skijanja je obavezan da se stručno usavršava u skladu sa zakonom i sportskim pravilima nadležnog sportskog saveza. Ministarstvo nadležno za poslove sporta daje saglasnost na pravila nadležnog sportskog saveza kojima se uređuju uslovi i postupak izdavanja licence i stručno usavršavanje instruktora skijanja. Nadležni sportski savez poslove iz st. 2. i 3. ovog člana obavlja kao poverene. Član 68. Stranac instruktor skijanja može da se na skijalištu bavi neposrednim podučavanjem skijanju pod uslovom da poseduje važeću licencu ISIA (Međunarodna asocijacija instruktora skijanja). III. NADZORČlan 69. Upravni nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu njega, kao i drugih propisa kojima se uređuje delatnost na skijalištu, vrše ministarstvo nadležno za poslove turizma i ministarstvo nadležno za poslove sporta. Inspekcijski nadzor nad primenom ovog zakona i propisa donetih na osnovu njega vrši ministarstvo nadležno za poslove turizma preko turističkih inspektora. Inspekcijski nadzor nad organizovanjem sportskih priredbi na skijalištima i izdavanje licenci instruktorima skijanja vrši ministarstvo nadležno za poslove sporta preko sportskih inspektora. Inspekcijski nadzor nad primenom ovog zakona i propisa donetih na osnovu njega vrši i ministarstvo nadležno za poslove saobraćaja u delu koji se odnosi na sredstva vertikalnog transporta (žičare i ski - liftovi). Ministarstvo nadležno za poslove bezbednosti saobraćaja na putevima vrši kontrolu tehničke ispravnosti i upotrebe motornih sanki i mehanizacije za uređenje ski - staze. Član 70. U vršenju inspekcijskog nadzora turistički inspektor ovlašćen je da:
Inspektor će rešenjem utvrditi vreme trajanja privremene zabrane obavljanja delatnosti, kao i rok u kome su lica koja obavljaju delatnosti i pružaju usluge utvrđene ovim zakonom, dužna da otklone nedostatke zbog kojih je mera izrečena. Protiv rešenja inspektora može se izjaviti žalba ministru nadležnom za poslove turizma, u roku od osam dana od dana prijema rešenja. Žalba izjavljena na rešenje iz stava 4. ovog člana ne odlaže njegovo izvršenje. Član 71. U vršenju inspekcijskog nadzora nad organizovanjem skijaških sportskih priredbi i izdavanjem licenci instruktorima skijanja, sportski inspektor je ovlašćen da naloži otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka u određenom roku i da zabrani održavanje sportske priredbe na skijalištu ako nije obezbeđeno njeno nesmetano i bezbedno održavanje. Protiv rešenja sportskog inspektora iz stava 1. ovog člana može se izjaviti žalba ministru nadležnom za poslove sporta, u roku od tri dana od dana prijema rešenja. Žalba izjavljena na rešenje iz stava 2. ovog člana ne odlaže njegovo izvršenje. IV. KAZNENE ODREDBEČlan 72. Novčanom kaznom od 50.000 do 350.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako:
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 dinara. Član 73. Novčanom kaznom od 20.000 do 200.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako:
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 dinara. Član 74. Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako:
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 3.000 do 15.000 dinara. Član 75. Novčanom kaznom od 10.000 do 70.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako:
Za prekršaj iz stava 1. tačka 17) ovog člana kazniće se i preduzetnik novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara. Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 dinara. Član 76. Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice:
Član 77. Novčanom kaznom na licu mesta u iznosu od 3.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice ako:
Član 78. Novčanom kaznom na licu mesta u iznosu od 2.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice ako:
V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlan 79. Propisi koji se donose na osnovu ovlašćenja iz člana 23, člana 25. stav 5, člana 50. i člana 53. stav 5. ovog zakona biće doneti u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 80. Preduzeća i druga pravna lica uskladiće svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od šest meseci od dana njegovog stupanja na snagu. Član 81. Skijaški centar je dužan da obezbedi da zaposlena, odnosno angažovana lica na poslovima šefa staza i redara ispune uslove utvrđene ovim zakonom, najkasnije do 30. 11. 2006. godine. Član 82. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije". |
|