Od¹tampaj stranicu
ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA


Broj 29/78, 39/85, 45/89, 57/89, 31/93

Glava XIV - PREVOZ
vrh straneOdeljak 1 - OP©TE ODREDBE

Pojam
Èlan 648

  1. Ugovorom o prevozu obavezuje se prevozilac da preveze na odreðeno mesto neko lice ili neku stvar, a putnik, odnosno po¹iljalac se obavezuje da mu za to isplati odreðenu naknadu.
  2. Kao prevozilac, u smislu ovog zakona, smatra se kako lice koje se bavi prevozom kao svojim redovnim poslovanjem, tako i svako drugo lice koje se ugovorom obave¾e da izvr¹i prevoz uz naknadu.

Obaveze prevozioca u linijskom prevozu
Èlan 649

  1. Prevozilac koji obavlja prevoz na odreðenoj liniji (linijski prevoz) du¾an je da redovno i uredno odr¾ava objavljenu liniju.
  2. On je du¾an da primi na prevoz svako lice i svaku stvar koji ispunjavaju uslove odreðene u objavljenim op¹tim uslovima.
  3. Ako redovna prevozna sredstva prevozioca nisu dovoljna za izvr¹enje svih zahtevanih prevoza, prvenstvo imaju lica ili stvari za koje je to posebnim propisima predviðeno, a dalje prvenstvo se odreðuje prema redu zahteva, s tim da se izmeðu istovremenih zahteva prvenstvo odreðuje prema veæoj du¾ini prevoza.

Odustanak od ugovora
Èlan 650

  1. Po¹iljalac, odnosno putnik mo¾e odustati od ugovora pre nego ¹to poène njegovo izvr¹enje, ali je du¾an naknaditi ¹tetu koju bi prevozilac pretrpeo usled toga.
  2. Kad prevozilac sa zapoèinjanjem prevoza kasni toliko da druga strana vi¹e nema interesa za ugovoreni prevoz, ili kad prevozilac neæe ili ne mo¾e da izvr¹i ugovoreni prevoz, druga strana mo¾e odustati od ugovora i tra¾iti da se vrati plaæena naknada za prevoz.

Visina naknade za prevoz
Èlan 651

  1. Ako je visina naknade za prevoz odreðena tarifom ili kojim drugim objavljenim obaveznim aktom ne mo¾e se ugovoriti veæa naknada.
  2. Ako iznos naknade za prevoz nije odreðen tarifom ili kojim drugim objavljenim obaveznim aktom, a ni ugovorom prevozilac ima pravo na uobièajenu naknadu za tu vrstu prevoza.
  3. U ostalom, shodno se primenjuju odredbe o naknadi sadr¾ane u glavi ovog zakona o ugovoru o delu.

Ogranièenje primene odredbi ove glave
Èlan 652

Odredbe ove glave primenjuju se na sve vrste prevoza, ako zakonom za pojedine vrste nije drukèije odreðeno.

Odeljak 2 - UGOVOR O PREVOZU STVARI

vrh straneOdsek 1 - OP©TE ODREDBE

Predaja stvari
Èlan 653

Prevozilac je du¾an da stvar koju je primio u cilju prevoza preda na odreðenom mestu po¹iljaocu ili odreðenom licu (primaocu).

O èemu po¹iljalac treba da obavesti prevozioca
Èlan 654

  1. Po¹iljalac je du¾an obavestiti prevozioca o vrsti po¹iljke i o njenoj sadr¾ini i kolièini, i saop¹titi mu kuda po¹iljka treba da bude prevezena, ime i adresu primaoca po¹iljke, svoje ime i svoju adresu, kao i sve drugo ¹to je potrebno da bi prevozilac mogao ispuniti svoje obaveze bez odlaganja i smetnji.
  2. Kad se u po¹iljci nalaze dragocenosti, hartije od vrednosti ili druge skupocene stvari, po¹iljalac je du¾an obavestiti o tome prevozioca u èasu njihove predaje na prevoz i saop¹titi mu njihovu vrednost.
  3. Kad se radi o prevozu opasne stvari ili stvari za koju su potrebni posebni uslovi prevoza, po¹iljalac je du¾an da o tome obavesti prevozioca na vreme tako da bi on mogao preduzeti odgovarajuæe posebne mere.
  4. Ako po¹iljalac ne da prevoziocu podatke iz st. l i 3 ovog èlana ili mu ih da pogre¹no, odgovara za ¹tetu koja bi usled toga nastala.

Tovarni list
Èlan 655

  1. Ugovaraèi se mogu sporazumeti da se o po¹iljci predatoj na prevoz saèini tovarni list.
  2. Tovarni list treba da sadr¾i: ime i adresu po¹iljaoca i prevozioca, vrstu, sadr¾aj i kolièinu po¹iljke, kao i vrednost dragocenosti i drugih skupocenih stvari, mesto opredeljenja, iznos naknade za prevoz, odnosno zabele¹ku da je naknada plaæena unapred, odredbu o svoti kojom je po¹iljka optereæena, mesto i dan izdavanja tovarnog lista.
  3. U tovarni list mogu biti unesene i druge odredbe ugovora o prevozu.
  4. Tovarni list mora biti potpisan od oba ugovaraèa.
  5. Tovarni list mo¾e sadr¾ati odredbu "po naredbi" ili glasiti na donosioca.

Ugovor o prevozu i tovarni list
Èlan 656

Postojanje i punova¾nost ugovora o prevozu nezavisni su od postojanja tovarnog lista i njegove taènosti.

Potvrda o prijemu za prevoz
Èlan 657

Ako nije izdat tovarni list, po¹iljalac mo¾e zahtevati od prevozioca da mu izda potvrdu o prijemu po¹iljke za prevoz sa podacima koje treba da sadr¾i tovarni list.

vrh straneOdsek 2 - ODNOS PO©ILJAOCA l PREVOZIOCA

Pakovanje
Èlan 658

  1. Po¹iljalac je du¾an upakovati stvari na propisani ili uobièajeni naèin kako ne bi do¹lo do nastanka kakve ¹tete ili ugro¾avanja sigurnosti ljudi ili dobara.
  2. Prevozilac je du¾an skrenuti pa¾nju po¹iljaocu na nedostatke pakovanja koji se mogu opaziti, inaèe odgovara za o¹teæenje po¹iljke koje bi se desilo zbog tih nedostataka.
  3. Ali prevozilac ne odgovara za o¹teæenje po¹iljke ako je po¹iljalac, iako mu je skrenuta pa¾nja na nedostatke pakovanja, zahtevao da prevozilac primi po¹iljku na prevoz sa tim nedostacima.
  4. Prevozilac je du¾an odbiti po¹iljku ako su nedostaci u njenom pakovanju takvi da mo¾e biti ugro¾ena sigurnost lica ili dobara ili prouzrokovana kakva ¹teta.
  5. Za ¹tetu koju zbog nedostatka u pakovanju pretrpe treæa lica za vreme dok se stvar nalazi kod prevozioca, odgovara prevozilac, a on ima pravo zahtevati naknadu od po¹iljaoca.

Naknada za prevoz i tro¹kovi u vezi sa prevozom
Èlan 659

  1. Po¹iljalac je du¾an isplatiti prevoziocu naknadu za prevoz i tro¹kove u vezi sa prevozom.
  2. Ako u tovarnom listu nije navedeno da po¹iljalac plaæa naknadu za prevoz i ostale tro¹kove u vezi sa prevozom, pretpostavlja se da je po¹iljalac uputio prevozioca da ih naplati od primaoca.

Raspolaganje po¹iljkom

Èlan 660

  1. Po¹iljalac mo¾e raspolagati po¹iljkom i menjati naloge sadr¾ane u ugovoru, te mo¾e nalo¾iti prevoziocu da obustavi dalji prevoz po¹iljke, da mu po¹iljku vrati, da je preda drugom primaocu ili da je uputi u neko drugo mesto.
  2. Pravo po¹iljaoca da menja naloge prestaje posle prispeæa po¹iljke u mesto opredeljenja kad prevozilac preda primaocu to-varni list, ili kad prevozilac pozove primaoca da preuzme po¹iljku, ili kad primalac sam zatra¾i njenu predaju.
  3. Ako je izdat tovarni list po naredbi, odnosno na donosioca, prava po¹iljaoca iz prethodnog stava pripadaju iskljuèivo imaocu tovarnog lista.
  4. Ovla¹æeno lice koje se poslu¾i pravom da daje nove naloge prevoziocu, du¾no je da mu naknadi tro¹kove i ¹tetu koje je imao zbog toga, kao i da mu na njegov zahtev pru¾i jemstvo da æe mu tro¹kovi i ¹teta biti naknaðeni.

Pravac prevoza
Èlan 661

  1. Prevozilac je du¾an izvr¹iti prevoz ugovorenim putem.
  2. Ako nije ugovoreno kojim putem treba da se izvr¹i prevoz, prevozilac je du¾an izvr¹iti ga onim putem koji najvi¹e odgovara interesima po¹iljaoca.

Smetnje pri izvr¹enju prevoza
Èlan 662

  1. Prevozilac je du¾an obave¹tavati po¹iljaoca o svim okolnostima koje bi bile od uticaja na izvr¹enje prevoza i postupiti po uputstvima koje od njega dobije.
  2. Prevozilac nije du¾an postupiti po uputstvima po¹iljaoca èije bi izvr¹enje moglo ugroziti sigurnost lica ili dobara.
  3. Ako bi sluèaj bio takav da se ne bi mogla èekati po¹iljaoca uputstva, prevozilac je du¾an postupiti kako bi postupio dobar privrednik, odnosno dobar domaæin u istoj situaciji, i o tome obavestiti po¹iljaoca i tra¾iti njegova dalja uputstva.
  4. Prevozilac ima pravo na naknadu tro¹kova koje je imao zbog smetnji nastalih bez njegove krivice.

Naknada u sluèaju prekida prevoza
Èlan 663

  1. Ako je prevoz prekinut, iz nekog uzroka za koji odgovara prevozilac, on ima pravo na srazmeran deo naknade za izvr¹eni prevoz, ali je du¾an naknaditi ¹tetu koja bi nastala za drugu stranu usled prekida prevoza.
  2. Ako je prevoz prekinut iz nekog uzroka za koji ne odgovara niko od zainteresovanih lica, prevozilac ima pravo na razliku izmeðu ugovorene naknade za prevoz i tro¹kova prevoza od mesta gde je prevoz prekinut do mesta opredeljenja.
  3. Prevozilac nema pravo ni na deo naknade ako u toku prevoza po¹iljka propadne usled vi¹e sile.

Kad po¹iljka ne mo¾e da bude predala
Èlan 664

  1. Ako primalac ne mo¾e da bude obave¹ten o prispeæu po¹iljke, ili odbije da je primi, i uop¹te ako po¹iljka ne mo¾e da bude predala, ili ako primalac ne isplati prevoziocu du¾nu naknadu i ostale svote koje terete po¹iljku, prevozilac je du¾an obavestiti o tome po¹iljaoca, tra¾iti od njega uputstva i preduzeti za njegov raèun potrebne mere za èuvanje stvari.
  2. Ako u primerenom roku ovla¹æeno lice ne preduzme ni¹ta sa po¹iljkom, prevozilac ima pravo da je proda prema pravilima o prodaji dugovane stvari u sluèaju docnje poverioca, i da naplati svoja potra¾ivanja iz postignute cene, a ostatak je du¾an polo¾iti kod suda za ovla¹æeno lice. ,

Odgovornost prevozioca prema po¹iljaocu
Èlan 665

Ako je prevozilac predao po¹iljku primaocu, a nije naplatio od njega svotu kojom je bila optereæena, du¾an je isplatiti tu svotu po¹iljaocu, ali ima pravo da tra¾i naknadu od primaoca.

vrh straneOdsek 3 - ODNOS PREVOZIOCA l PRIMAOCA

Obave¹tavanje primaoca o prispeæu po¹iljke
Èlan 666

  1. Prevozilac je du¾an obavestiti primaoca bez odlaganja da je po¹iljka prispela, staviti mu je na raspolaganje kako je ugovoreno i podneti mu tovarni list ako je izdat.
  2. U sluèaju kad je izdat tovarni list po naredbi ili na donosioca, on je du¾an postupati po prethodnom stavu samo ako je u tovarnom listu oznaèeno lice u mestu opredeljenja koje treba obavestiti da je po¹iljka prispela.

Predaja po¹iljke kad je izdat duplikat tovarnog lista
Èlan 667

Prevozilac mo¾e odbiti da preda po¹iljku ako mu se istovremeno ne preda duplikat tovarnog lista na kome je primalac potvrdio da mu je po¹iljka predala.

Pravo primaoca da zahteva predaju po¹iljaka
Èlan 668

  1. Primalac mo¾e vr¹iti prava iz ugovora o prevozu prema prevoziocu i od njega zahlevali da mu preda lovarni list i po¹iljku tek po¹to ona prispe u mesto opredeljenja.
  2. Prevozilac je du¾an na zahtev primaoca predati mu po¹iljku pre nego ¹to ona prispe u mesto opredeljenja, samo ako je na to ovla¹æen od po¹iljaoca.
  3. Primalac mo¾e vr¹iti prava iz ugovora o prevozu i zahlevali od prevozioca predaju po¹iljke samo ako ispuni uslove predviðene u ugovoru o prevozu.

Utvrðivanje istovetnosti i stanja po¹iljke
Èlan 669

  1. Ovla¹æeno lice ima pravo zahlevali da se zapisnièki ulvrdi islovelnosl po¹iljke i, ako je po¹iljka o¹teæena, u èemu se sastoji o¹teæenje.
  2. Ako se ulvrdi da po¹iljka nije ona koja je bila predala prevoziocu, ili da je o¹teæenje veæe nego ¹io je prevozilac Ivrdio, Iro¹kove ulvrðivanja snosi prevozilac.

Obaveza primaoca da isplati naknadu za prevoz
Èlan 670

  1. Preuzimanjem po¹iljke i lovarnog lista, ako je izdat, primalac se obavezuje da isplali prevoziocu naknadu za prevoz, ako nije ¹to drugo odreðeno u ugovoru o prevozu ili u tovarnom listu, kao i da mu isplati svote kojima je po¹iljka optereæena.
  2. Ako primalac smalra da nije du¾an isplatiti prevoziocu onoliko koliko ovaj zahteva, on mo¾e vr¹iti prava iz ugovora samo ako kod suda polo¾i sporni iznos.

vrh straneOdsek 4 - ODGOVORNOST PREVOZIOCA ZA GUBITAK, O©TEÆENJE l ZADOCNJENJE PO©ILJKE

Gubitak ili o¹teæenje po¹iljke
Èlan 671

  1. Prevozilac odgovara za gubitak ili o¹teæenje po¹iljke koji bi se dogodili od èasa preuzimanja do njene predaje, osim ako su prouzrokovani radnjom ovla¹æenog lica, svojstvima po¹iljke, ili stranim uzrocima koji se nisu mogli predvideti ni izbeæi ili otklonili.
  2.  Ni¹lave su odredbe ugovora o prevozu, op¹lih uslova prevoza, larifa ili kog drugog op¹leg akla, kojima se ova odgovomosl smanjuje.
  3. Ali je punova¾na odredba kojom se unapred odreðuje najvi¹i iznos naknade, pod uslovom da nije u oèiglednoj nesrazmeri sa ¹tetom.
  4. Ovo ogranièenje iznosa naknade ne va¾i ako je ¹tetu prevozilac prouzrokovao narnemo ili krajnjom nepa¾njom.
  5. Ako drukèije nije ugovoreno visina naknade odreðuje se prema Ir¾i¹noj ceni po¹iljke u vreme i meslu predaje za prevoz.

Gubitak ili o¹teæenje po¹iljke skupocenih stvari
Èlan 672

  1. U sluèaju gubilka ili o¹teæenja po¹iljke u kojoj su se nalazile dragocenosli, hartije od vrednosli ili druge skupocene slvari, prevozilac je du¾an naknadili lako naslalu ¹tetu samo ako je prilikom predaje stvari na prevoz bio obave¹ten o prirodi tih stvari i njihovoj vrednosli, ili ako je ¹lelu prouzrokovao namerno ili krajnjom nepa¾njom.
  2. Ako su se sa navedenim slvarima u po¹iljci nalazile i druge slvari, za njihov gubilak ili o¹teæenje prevozilac odgovara po op¹lim pravilima o odgovornosti prevozioca.

Vraæanje plaæene naknade za prevoz
Èlan 673

U sluèaju potpunog gubitka po¹iljke prevozilac je, pored naknade ¹tete, du¾an da po¹iljaocu vrati naknadu za prevoz ako je ista plaæena.

Kad primalac preuzme po¹iljku bez prigovora
Èlan 674

  1. Kad primalac preuzme po¹iljku bez prigovora i isplati pre-voziocu njegova potra¾ivanja, prestaje odgovornost prevozioca, izuzev ako je o¹teæenje zapisnièki utvrðeno pre preuzimanja po¹iljke.
  2. Prevozilac ostaje odgovoran za o¹teæenja po¹iljke koja se nisu mogla opaziti u èasu predaje, ako ga je primalac obavestio o tim o¹teæenjima odmah po njihovom otkrivanju, ali ne docnije od osam dana od predaje.
  3. Prevozilac se ne mo¾e pozivati na odredbe prethodnih stavova, ako je o¹teæenje prouzrokovao namerno ili krajnjom nepa¾njom.

Odgovornost prevozioca za zadocnjenje
Èlan 675

Prevozilac odgovara za ¹tetu nastalu zbog zadocnjenja, izuzev ako je zadocnjenje prouzrokovano nekom èinjenicom koja iskljuèuje njegovu odgovornost za gubitak ili o¹teæenje stvari.

Odgovornost za pomoænike
Èlan 676

Prevozilac odgovara za lica koja su po njegovom nalogu radila na izvr¹enju prevoza.

vrh straneOdsek 5 - UÈE©ÆE VI©E PREVOZILACA U PREVOZU PO©ILJKE

Kad oni odgovaraju solidarno
Èlan 677

  1. Prevozilac koji poveri nekom drugom prevoziocu potpuno ili delimièno izvr¹enje prevoza po¹iljke koju je primio na prevoz, ostaje i dalje odgovoran za njen prevoz od njenog prijema do predaje, ali ima pravo na naknadu od prevozioca kome je po¹iljku poverio.
  2. Ako drugi prevozilac od prvog prevozioca preuzme sa po¹iljkom i tovarni list, on postaje ugovorna strana u ugovoru o prevozu, sa pravima i du¾nostima solidarnog du¾nika i solidarnog poverioca, èiji su udeli srazmerni njegovom uèe¹æu u prevozu.
  3. Isto va¾i i kad se za izvr¹enje prevoza neke po¹iljke obave¾e jednim istim ugovorom vi¹e prevozilaca koji æe uèestvovati u prevozu jedan za drugim.
  4. Svaki od vi¹e prevozilaca ima pravo zahtevati da se utvrdi stanje po¹iljke u èasu kad mu se predaje radi izvr¹enja njegovog dela prevoza.
  5. Solidarni prevozioci uèestvuju u sno¹enju ¹tete srazmerno njihovim udelima u prevozu, izuzev onog koji doka¾e da ¹teta nije nastala dok je on prevozio po¹iljku.
  6. Prigovori uèinjeni kasnijem prevoziocu dejstvuju i prema svim ranijim.

Podeljena odgovornost prevozilaca
Èlan 678

Kad u izvr¹enju prevoza iste po¹iljke uèestvuju jedan za drugim nekoliko prevozilaca koje je odredio po¹iljalac, svaki od njih odgovara samo za svoj deo prevoza.

vrh straneOdsek 6 - PRAVO ZALOGE

Kad prevozilac ima pravo zaloge
Èlan 679

  1. Radi obezbeðenja naplate naknade za prevoz i nu¾nih tro¹kova koje je uèinio u vezi sa prevozom, prevozilac ima pravo zaloge na stvarima koje su mu predate radi prevoza i u vezi sa prevozom, dok ih dr¾i ili dok ima u rukama ispravu pomoæu koje mo¾e raspolagati njima.
  2. Kad je u izvr¹enju prevoza uèestovalo vi¹e prevozilaca jedan za drugim, njihova potra¾ivanja u vezi sa izvr¹enjem prevoza obezbedena su takoðe ovom zalogom, i poslednji prevozilac
  3. je du¾an, ako tovarni list ne sadr¾i ¹to drugo, naplatiti sva potra¾ivanja po tovarnom listu.
  4. Potra¾ivanja ranijeg prevozioca, kao i njegovo pravo zaloge, prelaze po samom zakonu na docnijeg prevozioca koji mu je isplatio ta potra¾ivanja.
  5. To isto va¾i i ako prevozilac isplati otpremnikova potra¾ivanja.

Sukob zalo¾nih prava
Èlan 680

  1.  Kad pored zalo¾nog prava prevozioca postoje na istoj stvari istovremeno zalo¾na prava komisionara, otpremnika i skladi¹tara, prvenstvo naplate imaju potra¾ivanja ma kog od ovih poverilaca nastala otpremom ili prevozom, i to obratno redu kojim su nastala.
  2. Ostala potra¾ivanja komisionara i skladi¹tara, kao i potra¾ivanja otpremnika i prevozioca nastala davanjem predujmova, naplaæuju se tek po isplati potra¾ivanja navedenih u prethodnom stavu, i to po redu kojim su nastala.

vrh straneOdeljak 3 - UGOVOR O PREVOZU LICA

Op¹te odredbe
Èlan 681

Prevozilac je du¾an da prevoz lica izvr¹i bezbedno onim pre-voznim sredstvom koje je odreðeno ugovorom o prevozu i uz one uslove udobnosti i higijene koji se prema vrsti odnosnog pre-voznog sredstva i udaljenosti puta smatraju neophodnim.

Pravo putnika na odreðeno mesto
Èlan 682

Prevozilac je du¾an dati putniku ono mesto i u onom prevoznom sredstvu, kako je ugovoreno. 

Odgovornost prevozioca za zadocnjenje
Èlan 683

  1. Prevozilac je du¾an prevesti putnika do odreðenog mesta na vreme.
  2. On odgovara za ¹tetu koju bi putnik pretrpeo zbog zadocnjenja, izuzev ako je do zadocnjenja do¹lo iz uzroka koji nije mogao otkloniti ni pa¾njom struènjaka.

Odgovornost prevozioca za sigurnost putnika
Èlan 684

  1. Prevozilac odgovara za sigurnost putnika od poèetka do zavr¹etka prevoza, kako u sluèaju prevoza uz naknadu, tako i u sluèaju besplatnog prevoza, te je du¾an naknaditi ¹tetu koja nastane o¹teæenjem zdravlja, povredom ili smræu putnika, izuzev ako je prouzrokovana radnjom putnika ili stranim uzrokom koji se nije mogao predvideti ni izbeæi ili otkloniti.
  2. Ni¹tave su odredbe ugovora, kao i op¹tih uslova prevoza, tarifa ili kog drugog op¹teg akta, kojima se ova odgovornost smanjuje.

Odgovornost za prtljag predat na prevoz i za ostale stvari
Èlan 685

  1. Prtljag koji mu je putnik predao, prevozilac je du¾an prevesti u isto vreme kad i putnika i predati mu ga po zavr¹etku prevoza.
  2. Za gubitak i o¹teæenje prtljaga koji mu je putnik predao, prevozilac odgovara prema odredbama za prevoz stvari.
  3. Za o¹teæenje stvari koje putnik dr¾i sa sobom, prevozilac odgovara prema op¹tim pravilima o odgovornosti.

Glava XV - UGOVOR O LICENCI
vrh straneOdeljak 1 - OP©TE ODREDBE

Pojam
Èlan 686

Ugovorom o licenci obavezuje se davalac licence da sticaocu licence ustupi, u celini ili delimièno, pravo iskori¹æavanja pronalaska, tehnièkog znanja i iskustva, ¾iga, uzorka ili modela, a sticalac licence se obavezuje da mu za to plati odreðenu naknadu.

Forma
Èlan 687

Ugovor o licenci mora biti zakljuèen u pismenoj formi.

Trajanje licence
Èlan 688

Licenca za iskori¹æavanje patentiranog pronalaska uzorka ili modela ne mo¾e biti zakljuèena za vreme du¾e od trajanja zakonske za¹tite tih prava.

Iskljuèiva licenca
Èlan 689

  1. Ugovorom o licenci sticalac licence stièe iskljuèivo pravo iskori¹æavanja predmeta licence samo ako je to izrièito ugovoreno (iskljuèiva licenca).
  2. Ostale moguænosti iskori¹æavanja predmeta licence zadr¾ava davalac licence.
  3. Ako u ugovoru o licenci nije naznaèeno o kakvoj je licenci reè, smatra se da mu je data neiskljuèiva licenca.

Prostorno ogranièenje prava iskori¹æavanja
Èlan 690

  1. Pravo iskori¹æavanja predmeta licence mo¾e biti prostorno ogranièeno samo ako to nije protivno propisima o jedinstvenom jugoslovenskom tr¾i¹tu.
  2. Ako ugovorom o licenci nije prostorno ogranièeno pravo iskori¹æavanja predmeta licence, smatra se da je licenca prostorno neogranièena.

vrh straneOdeljak 2 - OBAVEZE DAVAOCA LICENCE

Predaja predmeta licence
Èlan 691

  1. Davalac licence je du¾an da sticaocu licence u odreðenom roku preda predmet licence.
  2. Davalac licence je du¾an da sticaocu licence preda i tehnièku dokumentaciju potrebnu za praktiènu primenu predmeta licence.

Davanje uputstva i obave¹tenja
Èlan 692

Davalac licence je du¾an da sticaocu licence daje sva uputstva i obave¹tenja koja su potrebna za uspe¹no iskori¹æavanje predmeta licence.

Obaveza garantovanja
Èlan 693

Davalac licence garantuje sticaocu licence tehnièku izvodljivost i tehnièku upotrebljivost predmeta licence.

Jemstvo
Èlan 694

  1. Davalac licence jemèi da pravo iskori¹æavanja koje je predmet ugovora pripada njemu, da na njemu nema tereta i da nije ogranièeno u korist nekog treæeg.
  2. Ako je predmet ugovora iskljuèiva licenca, davalac licence jemèi da pravo iskori¹æavanja nije ustupio drugome, ni potpuno ni delimièno.
  3. Davalac licence je du¾an èuvati i braniti pravo ustupljeno sticaocu licence od svih zahteva treæih lica.

Obaveza davaoca iskljuèive licence
Èlan 695

Ako je ugovorena iskljuèiva licenca, davalac licence ne mo¾e ni u kom vidu sam iskori¹æavati predmet licence, niti njegove pojedine delove, niti to poveriti nekom drugom u granicama prostornog va¾enja licence.

vrh straneOdeljak 3 - OBAVEZE STICAOCA LICENCE

Iskori¹æavanje predmeta licence
Èlan 696

Sticalac licence je du¾an iskori¹æavati predmet licence na ugovoreni naèin, u ugovorenom obimu i u ugovorenim granicama.

Kori¹æenje naknadnih usavr¹avanja
Èlan 697

Ako zakonom ili ugovorom nije drukèije odreðeno, sticalac licence nije ovla¹æen da iskori¹æava naknadna usavr¹avanja predmeta licence.

Èuvanje predmeta licence u tajnosti
Èlan 698

Ako predmet licence saèinjava nepatentirani pronalazak ili tajno tehnièko znanje i iskustvo, sticalac licence je du¾an da ga èuva u tajnosti.

Kvalitet
Èlan 699

  1. Ako je uz licencu za proizvodnju ustupljena i licenca za upotrebu ¾iga, sticalac licence mo¾e stavljati u promet robu sa tim ¾igom samo ako je njen kvalitet isti kao ¹to je kvalitet robe koju proizvodi davalac licence.
  2. Suprotan sporazum nema pravno dejstvo.

Obele¾avanje
Èlan 700

Sticalac licence je du¾an robu obele¾iti oznakom o proizvodnji po licenci.

Naknada
Èlan 701

Sticalac licence je du¾an isplatiti davaocu licence ugovorenu naknadu u vreme i na naèin kako je to odreðeno ugovorom.

Podno¹enje izve¹taja 
Èlan 702

Ako se naknada odreðuje u zavisnosti od obima iskori¹æavanja predmeta licence, sticalac licence je du¾an podneti davaocu licence izve¹taj o obimu iskori¹æavanja i izvr¹iti obraèun naknade svake godine, ako ugovorom nije za to odreðen kraæi rok.

Izmena ugovorene naknade
Èlan 703

Ako je ugovorena naknada postala oèigledno nesrazmerna u odnosu na prihod koji sticalac licence ima od iskori¹æavanja predmeta licence, zainteresovana strana mo¾e zahtevati izmenu ugovorene naknade.

vrh straneOdeljak 4 - PODLICENCA

Kad se mo¾e dati
Èlan 704

  1. Sticalac iskljuèive licence mo¾e pravo iskori¹æavanja predmeta licence ustupiti drugome (podlicenca).
  2. Ugovorom se mo¾e predvideti da sticalac licence ne mo¾e dati drugome podlicencu, ili mu je ne mo¾e dati bez dozvole davaoca licence.

Kad davalac mo¾e odbiti dozvolu
Èlan 705

Kad je za davanje podlicence potrebna dozvola davaoca licence, ovaj je mo¾e odbiti sticaocu iskljuèive licence samo iz ozbiljnih razloga.

Otkaz zbog nedozvoljene podlicence
Èlan 706

Davalac licence mo¾e otkazati ugovor o licenci bez otkaznog roka ako je podlicenca data bez njegove dozvole, kad je ova prema zakonu ili prema ugovoru potrebna. 

Neposredan zahtev davaoca licence
Èlan 707

  1. Ugovorom o podlicenci ne stvara se nikakav poseban pravni odnos izmeðu sticaoca podlicence i davaoca licence, èak ni kad je davalac licence dao potrebnu dozvolu za zakljuèenje podlicence.
  2. Ali, davalac licence mo¾e, radi naplate svojih potra¾ivanja od sticaoca licence nastalih iz licence, zahtevati neposredno od sticaoca podlicence isplatu iznosa koje ovaj duguje davaocu podlicence po osnovu podlicence.

vrh straneOdeljak 5 - PRESTANAK UGOVORA

Protek odreðenog vremena
Èlan 708

Ugovor o licenci zakljuèen na odreðeno vreme prestaje samim protekom vremena za koje je zakljuèen, te nije potrebno da bude otkazan.

Preæutno obnavljanje licence
Èlan 709

  1. Kad po proteku vremena za koje je ugovor o licenci bio zakljuèen sticalac licence produ¾i da iskori¹æava predmet licence, a davalac licence se tome ne protivi, smatra se da je zakljuèen nov ugovor o licenci neodreðenog trajanja, pod istim uslovima kao i prethodni.
  2. Obezbeðenja koja su treæa lica dala za prvu licencu prestaju sa protekom vremena za koje je bila zakljuèena.

Otkaz
Èlan 710

  1. Ugovor o licenci èije trajanje nije odreðeno prestaje otkazom koji svaka strana mo¾e dati drugoj, po¹tujuæi odreðeni otkazni rok.
  2. Ako otkazni rok nije ugovorom odreðen, iznosi ¹est mese-ci, s tim ¹to davalac licence ne mo¾e otkazati ugovor tokom prve godine njegovog va¾enja.

Smrt, steèaj i redovna likvidacija
Èlan 711

  1. U sluèaju smrti davaoca licence, licenca se nastavlja sa njegovim naslednicima, ako drukèije nije ugovoreno.
  2. U sluèaju smrti sticaoca licence, licenca se nastavlja sa njegovim naslednicima koji produ¾avaju njegovu delatnost.
  3. U sluèaju steèaja ili redovne likvidacije sticaoca licence davalac licence mo¾e raskinuti ugovor.

Glava XVI - OSTAVA
Odeljak 1 - O OSTAVI UOP©TE

vrh straneOdsek 1 - OP©TE ODREDBE

Pojam
Èlan 712

  1. Ugovorom o ostavi obavezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca, da je èuva i da je vrati kad je ovaj bude zatra¾io.
  2. Predmet ostave mogu biti samo pokretne stvari.

Ostava tuðe stvari
Èlan 713

  1. Ugovor o ostavi mo¾e punova¾no zakljuèiti u svoje ime i lice koje nije sopstvenik stvari, i ostavoprimac je du¾an vratiti stvar njemu, izuzev ako bi doznao da je stvar ukradena.
  2. Ako treæe lice tu¾bom zahteva stvar od ostavoprimca kao sopstvenik, ostavoprimac je du¾an saop¹titi sudu od koga lica je stvar primio, a istovremeno obavestiti ostavodavca o podignutoj tu¾bi.

vrh straneOdsek 2 - OBAVEZE OSTAVOPRIMCA

Obaveze èuvanja i obave¹tavanja
Èlan 714

  1. Ostavoprimac je du¾an èuvati stvar kao svoju sopstvenu, a ako je ostava uz naknadu, kao dobar privrednik, odnosno dobar domaæin.
  2. Ako su ugovoreni mesto ili naèin èuvanja stvari, ostavoprimac ih mo¾e promeniti samo ako to zahtevaju promenjene okolnosti, inaèe odgovara i za sluèajnu propast ili sluèajno o¹teæenje stvari.
  3. O svim promenama koje bi primetio na stvari i o opasnostima da budu o¹teæene na ma koji naèin ostavoprimac je du¾an obavestiti ostavodavca.

Predaja stvari drugom na èuvanje
Èlan 715

Ostavoprimac ne mo¾e bez pristanka ostavodavca, ili bez nu¾de, predati poverenu mu stvar drugome da je èuva, inaèe odgovara i za njenu sluèajnu propast ili o¹teæenje.

Èlan 716

  1. Ostavoprimac nema pravo da upotrebljava stvar poverenu mu na èuvanje.
  2. U sluèaju nedozvoljene upotrebe stvari, ostavoprimac duguje ostavodavcu odgovarajuæu naknadu i odgovara za sluèajnu propast ili o¹teæenje stvari koji bi se dogodili tom prilikom.
  3. Kad je u ostavu data neka nepotro¹na stvar i ostavoprimcu dozvoljeno da je upotrebljava, onda se na odnose ugovaraèa pri-menjuju pravila o ugovoru o posluzi, a samo o pitanjima vremena i mesta vraæanja stvari sudi se po pravilima o ugovoru o ostavi, ako ugovaraèi nisu ¹to drugo odredili u tom pogledu.

Upotrebljavanje i predaja stvari drugome
Èlan 717

Kad ostavoprimac bez pristanka ostavodavca i bez nu¾de suprotno ugovoru upotrebljava stvar, menja mesto ili naèin njenog Èuvanja ili kad stvar preda na èuvanje drugom licu, on ne odgovara za sluèajnu propast ili o¹teæenje stvari do kojih bi do¹lo i da je postupao u skladu sa ugovorom.

Vraæanje stvari
Èlan 718

  1. Ostavoprimac je du¾an vratiti stvar èim je ostavodavac zatra¾i i to sa svim plodovima i drugim koristima od stvari.
  2. Ako je odreðen rok za vraæanje stvari, ostavodavac mo¾e tra¾iti da mu se stvar vrati i pre isteka roka, izuzev kad rok nije ugovoren iskljuèivo u interesu ostavodavca.
  3. Vraæanje se vr¹i u mestu predaje stvari ostavoprimcu, ako ugovorom nije odreðeno neko drugo mesto, u kom sluèaju ostavoprimac ima pravo na naknadu tro¹kova prenosa stvari.

vrh straneOdsek 3 - PRAVA OSTAVOPRIMCA

Naknada tro¹kova i ¹tete
Èlan 719

Ostavoprimac ima pravo zahtevati od ostavodavca da mu naknadi tro¹kove opravdano uèinjene radi oèuvanja stvari, kao i ¹tetu koju je imao zbog ostave. 

Naknada
Èlan 720

Ostavoprimac nema pravo na naknadu za svoj trud, izuzev ako je naknada ugovorena, ako se ostavoprimac bavi primanjem stvari na èuvanje, ili ako se naknada mogla oèekivati s obzirom na okolnosti posla.

Vraæanje stvari u sluèaju besplatne ostave
Èlan 721

  1. Ostavoprimac koji se obavezao da besplatno èuva stvar odreðeno vreme mo¾e je vratiti ostavodavcu pre isteka ugovorenog roka ako bi samoj stvari pretila opasnost propasti ili o¹teæenja ili ako bi mu njeno dalje èuvanje moglo prouzrokovati ¹tetu.
  2. Ako rok nije ugovoren, ostavoprimac iz prethodnog stava mo¾e u svako doba odustati od ugovora, ali je du¾an ostavodavcu odrediti primeran rok za preuzimanje stvari.

vrh straneOdsek 4 - POSEBNI SLUÈAJEVI OSTAVE

Neprava ostava
Èlan 722

Kad su u ostavu date zamenljive stvari s pravom za ostavoprimca da ih potro¹i i obavezom da vrati istu kolièinu stvari iste vrste, onda se na njegove odnose sa ostavodavcem primenjuju pravila ugovora o zajmu, samo æe u pogledu vremena i mesta vraæanja va¾iti pravila ugovora o ostavi, ako ugovaraèi nisu ¹to drugo odredili u tom pogledu.

Ostava u nu¾di
Èlan 723

Kome je stvar poverena u sluèaju kakve nevolje, na primer u sluèaju po¾ara, zemljotresa, poplave, du¾an je èuvati je sa poveæanom pa¾njom.

vrh straneOdeljak 2 - UGOSTITELJSKA OSTAVA

Ugostitelj kao ostavoprimac
Èlan 724

  1. Ugostitelj se smatra ostavoprimcem u pogledu stvari koje su gosti doneli i odgovara za njihov nestanak ili o¹teæenje najvi¹e do iznosa utvrðenog posebnim propisom.
  2. Ova odgovornost je iskljuèena ako su stvari propale ili o¹teæene usled okolnosti koje se nisu mogle izbeæi ili otkloniti, usled nekog uzroka u samoj stvari, ako su nestale ili o¹teæene pona¹anjem samog gosta, ili pona¹anjem lica koje je on doveo ili koja su mu do¹la u posetu.
  3. Ugostitelj duguje potpunu naknadu ako mu je gost predao stvar na èuvanje, kao i ako je ¹teta nastala njegovom krivicom ili krivicom lica za koje on odgovara.

Obaveze ugostitelja da primi stvari na èuvanje
Èlan 725

  1. Ugostitelj je du¾an primiti na èuvanje stvari koje gosti donesu i hoæe da mu predaju na èuvanje, izuzev ako ne raspola¾e podesnim prostorijama za njihov sme¹taj, ili ako njihovo èuvanje prelazi njegove moguænosti iz nekog drugog uzroka.
  2. Ako ugostitelj neopravdano odbije da primi stvar na èuvanje, duguje potpunu naknadu ¹tete koju gost usled toga pretrpi.

Du¾nost gosta da prijavi ¹tetu
Èlan 726

Gost je du¾an prijaviti nestanak ili o¹teæenje stvari èim dozna za njih, inaèe ima pravo na naknadu samo ako doka¾e da je ¹teta nastala krivicom ugostitelja ili lica za koje on odgovara.

Objave o iskljuèenju odgovornosti
Èlan 727

Nemaju nikakvog pravnog dejstva objave istaknute u prostorijama ugostitelja kojima se iskljuèuje, ogranièava ili uslovljava njihova odgovornost za stvari koje su gosti doneli.

Pravo zadr¾avanja
Èlan 728

Ugostitelj koji primi goste na noæenje ima pravo zadr¾ati stvari koje su gosti doneli, do potpune naplate potra¾ivanja za sme¹taj i ostale usluge.

Pro¹irenje primene odredaba o ugostiteljskoj ostavi
Èlan 729

Odredbe o ugostiteljskoj ostavi shodno se primenjuju i na bolnice, gara¾e, kola za spavanje, organizovane kampove i si.

Glava XVII - USKLADI©TENJE
vrh straneOdeljak 1 - OP©TE ODREDBE

Pojam 

Èlan 730

  1. Ugovorom o uskladi¹tenju obavezuje se skladi¹tar da primi i èuva odreðenu robu i da preduzima potrebne ili ugovorene mere radi njenog oèuvanja u odreðenom stanju, te da je preda na zahtev ostavodavca ili drugog ovlascenog lica, a ostavodavac se obavezuje da mu za to plati odreðenu naknadu.
  2. Prilikom predaje robe ostavodavac je du¾an dati sva potrebna obave¹tenja o njoj i izjaviti kolika je njena vrednost.

Iskljuèenje odgovornosti i neke obaveze skladi¹tara
Èlan 731

  1. Skladi¹tar odgovara za ¹tetu na robi osim ako doka¾e da je ¹teta prouzrokovana usled okolnosti koje se nisu mogle izbeæi ili otkloniti ili je prouzrokovana krivicom ostavodavca, manama ili prirodnim svojstvima robe, kao i neispravnom ambala¾om.
  2. Skladi¹tar je du¾an da upozori ostavodavca na mane, ili prirodna svojstva robe, odnosno na neispravnu ambala¾u usled kojih mo¾e doæi do ¹tete na robi, èim je navedene nedostatke opazio ili morao opaziti.
  3. Ako bi se na robi de¹avale takve neotklonjive promene zbog kojih postoji opasnost da se roba pokvari ili propadne, skladi¹tar je du¾an, ako to po njegovom pozivu ne bi mogao na vreme da uèini ostavodavac, prodati robu bez odlaganja na najpogodniji naèin.
  4. Skladi¹tar je obavezan da preduzima radnje radi oèuvanja prava ostavodavca prema prevoziocu koji mu je predao robu za raèun ostavodavca u o¹teæenom ili manijivom stanju.

Kad postoji du¾nost osiguranja
Èlan 732

  1. Skladi¹tar je du¾an da osigura robu primljenu na èuvanje samo ako je to ugovoreno.
  2. Ako ugovorom nije odreðeno koje rizike treba da obuhvati osiguranje, skladi¹tar je du¾an da osigura robu od uobièajenih rizika.

Ogranièenje naknade ¹tete
Èlan 733

Naknada ¹tete koju je skladi¹tar du¾an platiti zbog propasti, umanjenja ili o¹teæenja robe za vreme od njenog prijema do predaje, ne mo¾e preæi stvarnu vrednost robe, osim ako je ¹tetu prouzrokovao namerno ili krajnjom nepa¾njom.

Me¹anje zamenljivih stvari
Èlan 734

  1. Skladi¹tar ne mo¾e pome¹ati primljene zamenljive stvari sa stvarima iste vrste i iste kakvoæe, osim ako je ostavodavac na to pristao, ili ako je oèigledno da se radi o stvarima koje se mogu me¹ati bez opasnosti od nastanka ¹tete za ostavodavca.
  2. Ako su stvari pome¹ane, skladi¹tar mo¾e na zahtev ovlascenog lica bez sudelovanja ostalih ovla¹æenih lica iz sme¹e zamenljivih stvari izdvojiti deo koji mu pripada.

Pregledanje robe i uzimanje uzoraka
Èlan 735

Skladi¹tar je du¾an dozvoliti ovla¹æenom licu da pregleda robu i da uzima uzorke od nje.

Potra¾ivanje skladi¹tara i pravo zaloge
Èlan 736

  1. Pored naknade za èuvanje, skladi¹tar ima pravo na naknadu tro¹kova koji su bili potrebni za oèuvanje robe.
  2. Za svoja potra¾ivanja iz ugovora o uskladi¹tenju i ostala potra¾ivanja nastala u vezi sa èuvanjem robe on ima zalo¾no pravo na toj robi.

Podizanje robe i prodaja nepodignute robe
Èlan 737

  1. Ostavodavac mo¾e robu podiæi i pre ugovorenog roka.
  2. Ako ostavodavac ne podigne robu po isteku ugovorenog roka ili po isteku godine dana ako nije ugovoren rok za èuvanje, skladi¹tar mo¾e za njegov raèun prodati robu na javnoj prodaji, ali je du¾an obavestiti ga prethodno o svojoj nameri i ostaviti mu naknadni rok najmanje od osam dana da robu podigne.

Nedostaci pri prijemu robe
Èlan 738

  1. Primalac robe du¾an je robu pregledati u trenutku njenog preuzimanja.
  2. Ako prilikom preuzimanja robe primed nedostatke, primalac je du¾an da o tome odmah upozori skladi¹tara, inaèe se smatra da je roba uredno primljena.
  3. O nedostacima robe koji se nisu mogli utvrditi u trenutku preuzimanja, primalac je du¾an da na pouzdan naèin obavesti skladi¹tara u roku od sedam dana, raèunajuæi od dana preuzimanja robe, inaèe se smatra da je roba uredno primljena.

Primena pravila o ostavi
Èlan 739

Na ugovore o uskladi¹tenju shodno se primenjuju pravila o ostavi, ukoliko pravilima o uskladi¹tenju nije drukèije regulisano.

vrh straneOdeljak 2 - SKLADI©NICA

Du¾nost izdavanja skladi¹nice
Èlan 740

Skladi¹tar koji je na osnovu zakona ovla¹æen da za robu primljenu na uskladi¹tenje izda skladi¹nicu du¾an ju je izdati ostavo-davcu na njegov zahtev.

Sastojci i sadr¾ina skladi¹nice
Èlan 741

  1. Skladi¹nica se sastoji iz priznanice i zalo¾nice.
  2. Priznanica i zalo¾nica sadr¾e podatke: naziv, odnosno ime i zanimanje ostavodavca, njegovo sedi¹te, odnosno prebivali¹te, naziv i sedi¹te skladi¹tara, datum i broj skladi¹nice, mesto gde se skladi¹te nalazi, vrstu, prirodu i kolièinu robe, navod o tome do koga iznosa je roba osigurana, kao i ostale podatke potrebne za raspoznavanje robe i odreðivanje njene vrednosti.
  3. Priznanica i zalo¾nica moraju se pozivati jedna na drugu.

Skladi¹nica za delove robe
Èlan 742

  1. Ostavodavac mo¾e zahtevati da skladi¹tar podeli robu na odreðene delove i da mu za svaki deo izda zasebnu skladi¹nicu.
  2. Ako je veæ dobio skladi¹nicu za æelu kolièinu robe, on mo¾e zahtevati da skladi¹tar podeli robu na odreðene delove i da mu, u zamenu za skladi¹nicu koju je dobio, izda posebne skladi¹nice za svaki pojedini deo.
  3. Ostavodavac mo¾e zahtevati da mu skladi¹tar izda skladi¹nicu samo za jedan deo zamenljive robe koji je ostavio kod njega.

Prava imaoca skladi¹nice
Èlan 743

  1. Imalac skladi¹nice ima pravo zahtevati da mu se preda roba oznaèena na njoj.
  2. On mo¾e raspolagati robom oznaèenom u skladi¹nici preno¹enjem skladi¹nice.

Preno¹enje priznanice i zalo¾nice
Èlan 744

  1. Priznanica i zalo¾nica mogu se prenositi indosamentom, zajedno ili odvojeno.
  2. Prilikom svakog prenosa na njima mora biti ubele¾en datum.
  3. Na zahtev prijemnika priznanice ili zalo¾nice, prenos na njega prepisaæe se u registar skladi¹ta, gde æe se ubele¾iti i njegovo sedi¹te odnosno prebivali¹te.

Pravo imaoca priznanice
Èlan 745

  1. Prenos priznanice bez zalo¾nice daje prijemniku pravo da zahteva da mu se preda roba samo ako isplati imaocu zalo¾nice, ili polo¾i skladi¹taru za imaoca zalo¾nice, iznos koji treba da mu bude isplaæen na dan dospelosti potra¾ivanja.
  2. Imalac priznanice bez zalo¾nice mo¾e zahtevati da se roba proda, ako se postignutom cenom mo¾e isplatiti iznos na koji ima pravo imalac zalo¾nice, s tim da se ostvareni vi¹ak preda njemu.
  3. Kad se radi o zamenljivim stvarima, imalac priznanice bez zalo¾nice mo¾e zahtevati da mu skladi¹tar preda jedan deo robe pod uslovom da polo¾i skladi¹taru za raèun imaoca zalo¾nice odgovarajuæi iznos u novcu.

Prava imaoca zalo¾nice
Èlan 746

  1. Prenos zalo¾nice bez priznanice daje prijemniku pravo za-loge na robi.
  2. Prilikom prvog prenosa, na zalo¾nici moraju biti ubele¾eni naziv odnosno ime i zanimanje poverioca, njegovo poslovno sedi¹te, odnosno prebivali¹te, iznos njegovog potra¾ivanja raèunajuæi i kamate, i datum dospevanja.
  3. Prvi prijemnik zalo¾nice du¾an je bez odlaganja prijaviti skladi¹taru da je na njega izvr¹en prenos zalo¾nice, a skladi¹te je du¾no prepisati taj prenos u svoj registar i na samoj zalo¾nici za-bele¾iti da je ovaj prepis izvr¹en.
  4. Bez obavljanja radnji iz prethodnog stava, zalo¾nica se ne mo¾e dalje prenositi indosamentom.
  5. Zalo¾nica koja ne sadr¾i iznos potra¾ivanja zalo¾nog poverioca, obavezuje u korist zalo¾nog poverioca celokupnu vred-nost stvari navedenu u njoj.

Protest zbog neisplate i prodaje robe
Èlan 747

  1. Imalac zalo¾nice bez priznanice, kome ne bude isplaæeno u roku potra¾ivanje obezbeðeno zalo¾nicom, du¾an je, pod pretnjom gubitka prava da zahteva isplatu od prenosilaca, podiæi protest prema Zakonu o menici.
  2. Imalac zalo¾nice koji je podigao protest mo¾e po proteku osam dana od dospelosti potra¾ivanja zahtevati prodaju zalo¾ene robe, a isto pravo pripada i prenosiocu koji je isplatio imaocu zalo¾nice potra¾ivanje obezbeðeno zalo¾nicom.
  3. Od iznosa postignutog prodajom izdvaja se potrebna svota za podmirenje tro¹kova prodaje, potra¾ivanja skladi¹tara iz ugovora o uskladi¹tenju i ostalih njegovih potra¾ivanja nastalih u vezi sa ostavljenom robom, zatim se isplaæuje obezbeðeno potra¾ivanje imaoca zalo¾nice, a ostatak pripada imaocu priznanice.

Zahtev isplate od prenosilaca zalo¾nice
Èlan 748

  1. Imalac zalo¾nice mo¾e zahtevati isplatu od prenosioca tek ako nije mogao postiæi potpuno namirenje prodajom zalo¾ene robe.
  2. Ovaj zahtev mora biti podignut u roku odreðenom u Zakonu o menici za zahtev prema indosantima, i taj rok poèinje teæi od dana kad je izvr¹ena prodaja robe.
  3. Imalac zalo¾nice gubi pravo da zahteva isplatu od prenosilaca ako ne bude zahtevao prodaju robe najdalje u roku od mesec dana od protesta.

Glava XVIII - NALOG
vrh straneOdeljak 1 - OP©TE ODREDBE

Pojam
Èlan 749

  1. Ugovorom o nalogu obavezuje se nalogoprimac prema nalogodavcu da za njegov raèun preduzme odreðene poslove.
  2. Istovremeno se nalogoprimac ovla¹æuje na preduzimanje tih poslova.
  3. Nalogoprimac ima pravo na naknadu za svoj trud, osim ako je drukèije ugovoreno ili proizlazi iz prirode meðusobnog odnosa.

Lica du¾na da odgovore na ponudu naloga
Èlan 750

Ko se bavi vr¹enjem tuðih poslova kao zanimanjem ili se javno nudi za vr¹enje tih poslova, du¾an je, ako neæe da prihvati ponuðeni nalog koji se odnosi na te poslove, da o tome bez odlaganja obavesti drugu stranu, inaèe odgovara za ¹tetu koju bi ova pretrpela zbog toga.

vrh straneOdeljak 2 - OBAVEZE NALOGOPRIMCA

Izvr¹enje naloga kako glasi
Èlan 751

  1. Nalogoprimac je du¾an izvr¹iti nalog prema primljenim uputstvima, sa pa¾njom dobrog privrednika, odnosno dobrog domaæina, ostajuæi u njegovim granicama i u svemu paziti na interese nalogodavca i njima se rukovoditi.
  2. Kad nalogoprimac smatra da bi izvr¹enje naloga po dobijenim uputstvima bilo od ¹tete za nalogodavca, on je du¾an skrenuti na to njegovu pa¾nju i tra¾iti nova uputstva.
  3. Ako nalogodavac nije dao odreðena uputstva o poslu koji treba obaviti, nalogoprimac je du¾an, rukovodeæi se interesima nalogodavca, postupiti kao dobar privrednik, odnosno dobar domaæin, a ako je nalog bez naknade, kako bi u istim okolnostima postupio u sopstvenoj stvari.

Odstupanje od naloga i uputstava
Èlan 752

  1. Od dobijenog naloga i uputstava nalogoprimac mo¾e odstupati samo sa saglasno¹æu nalogodavca, a kada mu zbog kratkoæe vremena ili iz kog drugog uzroka nije moguæe tra¾iti saglasnost nalogodavca, on mo¾e odstupiti od naloga i uputstava samo ako je po proceni svih okolnosti, mogao osnovano smatrati da to zahtevaju interesi nalogodavca.
  2. Ako nalogoprimac prekoraèi granice naloga ili odstupi od dobijenih uputstava van sluèaja predviðenog u prethodnom stavu, neæe se smatrati za nalogoprimca, veæ za poslovoðu bez naloga, izuzev ako nalogodavac naknado odobri ono ¹to je uradio. 

Zamena
Èlan 753

  1. Nalogoprimac je du¾an izvr¹iti nalog lièno.
  2. On mo¾e poveriti izvr¹enje naloga drugome samo ako mu je nalogodavac to dozvolio, kao i ako je na to prinuðen okolnostima.
  3. U tim sluèajevima on odgovara samo za izbor zamenika i za uputstva koja mu je dao.
  4. U ostalim sluèajevima on odgovara za rad zamenika, kao i za sluèajnu propast ili o¹teæenje stvari koji bi se dogodili kod zamenika.
  5. Nalogodavac mo¾e u svakom sluèaju zahtevati neposredno od zamenika izvr¹enje obaveze iz naloga.

Polaganje raèuna
Èlan 754

O izvr¹enom poslu nalogoprimac je du¾an polo¾iti raèun i predati bez odugovlaèenja nalogodavcu sve ¹to je primio na osnovu obavljanja poverenih poslova, bez obzira na to da li je ono ¹to je primio za nalogodavca bilo dugovano ovome ili ne.

Podno¹enje izve¹taja
Èlan 755

Nalogoprimac je du¾an na zahtev nalogodavca podneti izve¹taj o stanju poslova i polo¾iti raèun i pre odreðenog vremena.

Odgovornost za upotrebu nalogodavèevog novca
Èlan 756

Ako se nalogoprimac slu¾io za svoje potrebe novcem koji je primio za nalogodavca, du¾an je platiti kamatu po najvi¹oj dozvoljenoj ugovornoj stopi, raèunajuæi od dana upotrebe, a na ostali dugovani novac koji nije predao na vreme, zateznu kamatu, raèunajuæi od dana kad ga je bio du¾an predati.

Solidarna odgovornost nalogoprimaca
Èlan 757

Ako je vr¹enje nekog posla povereno nekolicini istim nalogom da ga zajednièki vr¹e, oni odgovaraju solidarno za obaveze iz tog naloga, ako ¹to drugo nije ugovoreno. 

vrh straneOdeljak 3 - OBAVEZE NALOGODAVCA

Predujmljivanje novca
Èlan 758

Nalogodavac je du¾an na zahtev nalogoprimca dati mu izve-snu svotu novca za predviðene izdatke.

Naknada tro¹kova i preuzimanje obaveza
Èlan 759

  1. Nalogodavac je du¾an naknaditi nalogoprimcu, èak i ako njegov trud bez njegove krivice nije imao uspeha, sve potrebne tro¹kove koje je uèinio za izvr¹enje naloga, sa kamatom od dana kad su uèinjeni.
  2. On je du¾an preuzeti obaveze koje je nalogoprimac uzeo na sebe vr¹eæi u svoje ime poverene mu poslove, ili ga na koji drugi naèin osloboditi njih.

Naknada ¹tete
Èlan 760

Nalogodavac je du¾an naknaditi nalogoprimcu ¹tetu koju je ovaj pretrpeo bez svoje krivice u vr¹enju naloga.

Visina naknade
Èlan 761

Ako drukèije nije ugovoreno, nalogodavac duguje naknadu u uobièajenoj visini, a ako o tome nema obièaja, onda praviènu naknadu.

Isplata naknade
Èlan 762

  1. Ukoliko nije drukèije ugovoreno, nalogodavac je du¾an isplatiti nalogoprimcu naknadu po obavljenom poslu.
  2. Ako je nalogoprimac bez svoje krivice samo delimièno obavio nalog, ima pravo na srazmerni deo naknade.
  3. U sluèaju kad bi unapred ugovorena naknada bila u oèiglednoj nesrazmeri sa uèinjenim uslugama, nalogodavac mo¾e zahtevati njeno smanjenje.

Pravo zaloge
Èlan 763

Radi obezbeðenja naknade i tro¹kova nalogoprimac ima pravo zaloge na pokretnim stvarima nalogodavca koji je dobio po osnovu naloga, kao i na novèanim iznosima koje je naplatio za raèun nalogodavca.

Solidarna odgovornost nalogodavaca
Èlan 764

Ako je vi¹e njih poverilo nalogoprimcu izvr¹enje naloga, oni mu odgovaraju solidarno.

vrh straneOdeljak 4 - PRESTANAK NALOGA

Odustanak od ugovora
Èlan 765

  1. Nalogodavac mo¾e odustati od ugovora.
  2. U sluèaju odustanka od ugovora u kome nalogoprimcu pripada naknada za njegov trud, nalogodavac je du¾an isplatiti nalogoprimcu odgovarajuæi deo naknade, i naknaditi mu ¹tetu koju je pretrpeo odustankom od ugovora, ako za odustanak nije bilo osnovanih razloga.

Otkaz
Èlan 766

  1. Nalogoprimac mo¾e otkazati nalog kad hoæe, samo ne u ne vreme.
  2. On je du¾an naknaditi nalogodavcu ¹tetu koju je ovaj pretrpeo zbog otkaza naloga u nevreme, izuzev kad su za otkaz postojali osnovani razlozi.
  3. Nalogoprimac je du¾an produ¾iti posle otkaza poslove koji ne trpe odlaganje, dok nalogodavac ne bude u moguænosti da preuzme brigu o njima.

Smrt, prestanak pravnog lica
Èlan 767

  1. Nalog prestaje smræu nalogoprimca.
  2. Naslednici nalogoprimca du¾ni su da o njegovoj smrti ¹to pre obaveste nalogodavca i preduzmu ¹to je potrebno za za¹titu njegovih interesa, dok ne bude u stanju da sam preuzme brigu o njima.
  3. Nalog prestaje smræu nalogodavca samo ako je tako ugovoreno ili ako se nalogoprimac primio naloga s obzirom na svoje liène odnose sa nalogodavcem.
  4. U tom sluèaju nalogoprimac je du¾an produ¾iti poverene poslove, ako bi inaèe nastupila ¹teta za naslednike, dok ovi ne budu u moguænosti da sami preuzmu brigu o njima.
  5. Ako je nalogodavac ili nalogoprimac neko pravno lice, nalog prestaje kad to lice prestane postojati.

Steèaj, li¹enje poslovne sposobnosti
Èlan 768

Nalog prestaje kad nalogodavac ili nalogoprimac padne pod steèaj ili bude potpuno ili delimièno li¹en poslovne sposobnosti.

Èas prestanka naloga
Èlan 769

  1. Kad je nalogodavac odustao od ugovora, kao i kad je umro ili pao pod steèaj, ili potpuno ili delimièno li¹en poslovne sposobnosti, nalog prestaje u èasu kad je nalogoprimac saznao za dogaðaj zbog koga nalog prestaje.
  2. Kad je nalogoprimcu izdalo pismeno punomoæje du¾an ga je vratiti po prestanku naloga.

Izuzeci
Èlan 770

Kad je nalog dat da bi nalogoprimac mogao postiæi ispunjenje nekog svog potra¾ivanja od nalogodavca, nalogodavac ne mo¾e odustati od ugovora i nalog ne prestaje ni smræu, ni steèajem nalogodavca ili nalogoprimca, ni kad jedan od njih bude potpuno ili delimièno li¹en poslovne sposobnosti.