Odštampaj stranicu
PRAVILNIK O KVALITETU I DRUGIM ZAHTEVIMA ZA ADITIVE I NJIHOVE MEŠAVINE ZA PREHRAMBENE PROIZVODE


           Br. 32/2001

Prilozi:

Član 1

Ovim pravilnikom propisuju se kvalitet i drugi zahtevi koji za aditive i njihove mešavine za prehrambene proizvode koji moraju biti ispunjeni u proizvodnji i prometu.

Član 2

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sledeće značenje:

  1. aditiv je svaka supstanca koja se, bez obzira na njenu hranIjivu vrednost, ne koristi kao namirnica niti predstavlja karakterističan sastojak namirnica, ali se iz tehnoloških razloga namerno dodaje prehrambenom proizvodu u toku proizvodnje, prerade, pripreme, obrade, pakovanja, transporta ili čuvanja, pri čemu sama, direktno ili indirektno preko svojih međuproizvoda, postaje sastojak prehrambenog proizvoda, ili se to s razlogom može očekivati;
  2. mešavina aditiva je proizvod dobijen mešanjem dva ili više pojedinačnih aditiva, istih ili različitih funkcionalnih svojstava, i odgovarajućih nosača, pod uslovom da je takvo mešanje tehnološki opravdano;
  3. boje su supstance koje se koriste za bojenje prehrambenih proizvoda, a mogu da budu ekstrakti prirodnih sirovina i sintetski proizvedena jedinjenja, isključujući: namirnice (u osušenom ili koncentrovanom obliku), arome koje sekundarno mogu da boje prehrambene proizvode i boje koje se koriste samo za bojenje nejestivih spoljašnjih delova prehrambenih proizvoda kao što su npr. kora sira i omotači za kobasice;
  4. aluminijumski lakovi boja su produkti nerastvorljivi u vodi dobijeni reakcijom boja i aluminijum(III)-oksida u vodenoj sredini;
  5. konzervansi su supstance koje produžavaju trajnost prehrambenih proizvoda štiteći ih od kvarenja prouzrokovanog mikroorganizmima;
  6. antioksidansi su supstance koje produžavaju trajnost prehrambenih proizvoda štiteći ih od kvarenja prouzrokovanog oksidacijom, kao što su užeglost masti i promena boje, uključujući i sinergiste antioksidanasa;
  7. kiseline su supstance koje povećavaju kiselost prehrambenih proizvoda odnosno daju im kiseo ukus;
  8. regulatori kiselosti su supstance kojima se podešava ili održava pH vrednost prehrambenih proizvoda;
  9. sekvestranti su supstance koje grade hemijske komplekse sa metalnim jonima;
  10. zgušnjivači su supstance koje povećavaju viskozitet prehrambenih proizvoda;
  11. stabilizatori su supstance koje omogućavaju održavanje fizičko-hemijskog stanja prehrambenih proizvoda, uključujući supstance koje omogućavaju homogenu disperziju dve ili više supstanci koje se ne mešaju, kao i supstance koje stabilizuju, održavaju, ili pojačavaju postojeću boju prehrambenih proizvoda;
  12. emulgatori su supstance koje omogućavaju formiranje ili održavanje homogenih mešavina dve ili više faza koje se ne mešaju, kao što su ulje i voda, u prehrambenim proizvodima.
  13. emulgujuće soli su supstance koje omogućavaju homogeno mešanje proteina sa mastima i drugim sastojcima prehrambenih proizvoda;
  14. sredstva za želiranje su supstance koje prehrambenim proizvodima daju konzistenciju gela;
  15. humektanti su supstance koje sprečavaju sušenje prehrambenih proizvoda suprotstavljajući se atmosferskom uticaju svojim niskim stepenom vlažnosti, ili poboljšavajući rastvorljivost praškastih supstanci u vodenom medijumu;
  16. sredstva za dizanje testa su supstance ili kombinacije supstanci koje oslobađaju gas i na taj način povećavaju zapreminu testa;
  17. učvršćivači su supstance kojima se postiže ili održava čvrstina tkiva voća i povrća, ili koje, reagujući sa sredstvima za želiranje, formiraju ili učvršćuju gel;
  18. sredstva protiv zgrudvavanja su supstance koje smanjuju adheriranje čestica u praškastim prehrambenim proizvodima;
  19. pojačivači aroma su supstance koje pojačavaju postojeći ukus odnosno miris prehrambenih proizvoda;
  20. sredstva protiv stvaranja pene su supstance koje sprečavaju ili smanjuju formiranje pene;
  21. sredstva za glaziranje, uključujući i lubrikanse, su supstance koje nanete na površinu prehrambenom proizvodu daju sjajan izgled ili obezbeđuju zaštitni omotač;
  22. sredstva za tretiranje brašna su supstancc koje se dodaju brašnu ili testu radi poboljšanja pecivosti;
  23. gasovi za pakovanje su gasovi različiti od vazduha koji se uvode u kontejner pre, za vreme ili posle stavljanja namirnice;
  24. propelenti su gasovi različiti od vazduha koji izbacuju namirnicu iz kontejnera;
  25. zaslađivači su supstance koje se koriste za postizanje slatkog ukusa prehrambenih proizvoda ili kao stoni zaslađivači, isključujući šećere i namimice slatkog ukusa;
  26. sredstva za stvaranje pene su supstance koje omogućavaju formiranje homogene disperzije gasne faze u tečnim ili čvrstim prehrambenim proizvodima;
  27. sredstva za povećanje zapremine su supstance koje doprinose povećanju zapremine prehrambenih proizvoda bez značajnog uticaja na njihovu energetsku vrednost;
  28. modifikovani skrobovi su supstance dobijene hemijskim tretmanom jestivih skrobova koji mogu da pretrpe i fizički ili enzimski tretman. Ova grupa ne uključuje beli i žuti dekstrin, pečene i dekstrinirane skrobove, izbeljene skrobove, fizički modifikovane skrobove i skrobove tretirane amilolitičkim enzimima;
  29. nosači aditiva, uključujući i nosače rastvarače, su supstance koje se koriste za rastvaranje, razblaživanje, dispergovanje ili fizičko modifikovanje aditiva, bez uticaja na njihovu tehnološku funkciju (i bez ispoljavanja sopstvenog tehnološkog efekta) da bi se omogućilo njihovo manipulisanje, primena ili upotreba.

Član 3

Za potrebe označavanja aditiva u prehrambenim proizvodima, prema ovom pravilniku, aditivi su razvrstani na sledeće kategorije:

  1. boje;
  2. konzervansi;
  3. antioksidansi;
  4. kiseline;
  5. regulatori kiselosti;
  6. zgušnjivači;
  7. stabilizatori;
  8. emulgatori;
  9. emulgujuće soli;
  10. sredstva za želiranje;
  11. humektanti;
  12. sredstva za dizanje testa;
  13. učvršćivači;
  14. sredstva protiv zgrudvavanja;
  15. pojačivači aroma;
  16. sredstva protiv stvaranja pene;
  17. sredstva za glaziranje;
  18. sredstva za tretiranje brašna;
  19. propelenti;
  20. zaslađivači;
  21. sredstva za povećanje zapremine;
  22. modifikovani skrobovi.

U kategorije od 1 do 21 iz stava 1 ovog člana, za potrebe označavanja aditiva u prehrambenim proizvodima, svrstavaju se aditivi iz Pozitivne liste aditiva iz Priloga 1, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo, prema funkcionalnom svojstvu u prehrambenom proizvodu.

U kategoriju 22 iz stava 1 ovog člana, za potrebe označavanja aditiva u prehrambenim proizvodima, svrstavaju se aditivi iz Dopunske liste - modifikovani skrobovi iz Priloga 1 bez obzira na njihova funkcionalna svojstva.

Član 4

U aditive, u smislu ovog pravilnika, ne spadaju:

  1. supstance za pripremanje vode za piće;
  2. proizvodi koji sadrže pektin, a dobijaju se iz osušenog usitnjenog mesnatog dela jabuke, odnosno kore citrus plodova dejstvorn razblaženih kiselina, a zatim delimiČnom neutralizacijom natrijumovim i kalijumovim solima ("tečni pektin");
  3. baze za žvakaće gume;
  4. beo ili žuti dekstrin, pečen ili dekstriniran skrob, skrob modifikovan tretmanom kiselinama ili bazama, izbeljen skrob, fizički modifikovan skrob i skrob tretiran amilolitičkim enzimima;
  5. amonijum-hlorid;
  6. krvna plazma, jestivi želatin, hidrolizati proteina i njihove soli, kazeinati, kazein i drugi proteini mleka i gluten;
  7. aminokiseline i njihove soli izuzev glutaminske kiseline, glicina, cisteina i cistina i njihovih soli;
  8. enzimi izuzev onih koji imaju tehnološka svojstva kao što su lizozim i invertaza;
  9. inulin.

Član 5

Aditivi, u smislu ovog pravilnika, mogu da se koriste za sledeće namene:

  1. da se očuva hranljiva vrednost prehrambenog proizvoda, izuzev u slučajevima gde proizvod ne predstavlja bitan elemenat normalne ishrane i gde je aditiv neophodan u proizvodnji namirnica za grupe sa posebnim dijetetskim zahtevima;
  2. da se obezbede neophodni sastojci ili konstituensi za proizvode za osobe sa posebnim dijetetskim zahtevima;
  3. da se poboljša očuvanje kvaliteta ili stabilnost proizvoda ili da se poprave njegove organoleptičke osobine pri čemu aditiv ne sme da menja njegovu prirodu, sastav i kvalitet da bi zavarao konzumenta;
  4. da se obezbedi pomoć pri proizvodnji, preradi, pripremi, tretiranju, pakovanju, transportu ili čuvanju proizvoda, pri čemu aditiv ne sme da se upotrebljava za prikrivanje upotrebe neispravnih sirovina, loših (uključujući i nehigijenskih) tehnoloških postupaka ili prakse.

Član 6

Aditivi sa Pozitivne liste aditiva moraju da budu pod stalnim nadzororn Savezne komisije za aditive koju obrazuje Savezno ministarstvo poljoprivrede. Aditivi mogu da budu ponovo vrednovani pri proširivanju njihove primene i u skladu sa novim naučnim saznanjima.

Savezna komisija za aditive iz stava 1 ovog člana učestvuje u radu međunarodnih organizacija koje donose preporuke i standarde o aditivima za prehrambene proizvode i na osnovu relevantnih podataka odlučuje o uvođenju novih aditiva u pozitivnu listu, zahtevima za kvalitet aditiva i ograničenjima njihove upotrebe u namirnicama.

Član 7

Aditivi i njihove mešavine mogu da se dodaju prehrambenim proizvodima pod sledećim uslovima:

  1. da su uključeni u Pozitivnu listu aditiva;
  2. da njihov kvalitet odgovara Uslovima kvaliteta aditiva iz Priloga 3 koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo;
  3. da se dodaju proizvodima u količini koja ne prelazi količinu dozvoljenu propisima o kvalitetu određenih prehrambenih proizvoda, ili u najmanjoj količini koja je tehnološki opravdana, ako ona odgovarajućim propisom nije određena.

Član 8

Za mešavine aditiva koje su dozvoljene ovim pravilnikom proizvođač je dužan da pre početka proizvodnje donese proizvođačku specifikaciju.

Proizvođačka specifikacija iz stava 1 ovog člana, pored podataka iz člana 9 ovog pravilnika, mora da sadrži i kratak opis tehnološkog postupka proizvodnje, vrstu i količinu upotrebljenih sirovina izraženu u mernim jedinicama ili procentima, kao i izveštaj o hemijskoj i mikrobiološkoj ispravnosti izvršenoj u ovlašćenoj laboratoriji sa stručnim mišljenjem.

U evidenciju o donesenim proizvođačkim specifikacijama za mešavine aditiva iz stava 1 ovog člana proizvođač unosi sledeće podatke:

  1. evidencijski broj specifikacije;
  2. naziv mešavine aditiva i trgovačko ime - ako ga proizvod ima;
  3. datum donošenja specifikacije;
  4. datum i nalaz izvršenog laboratorijskog ispitivanja;
  5. datum početka proizvodnje po proizvođačkoj specifikaciji;
  6. namenu za koju je mešavina aditiva predviđena;
  7. količinu svake komponente u mešavini prema opadajućem redosledu upotrebljenih količina izraženu u jedinicama mase ili zapremine ili u procentima u odnosu na neto količinu.

Član 9

Aditivi i njihove mešavine koje nisu namenjene krajnjem potrošaču mogu da se stavljaju u promet, samo ako na omotu ili na kontejneru imaju čitko, jasno i neizbrisivo navedene sledeće podatke:

  1. naziv aditiva i njegov E broj prema Pozitivnoj listi aditiva za svaki aditiv, po opadajućem redosledu u odnosu na njegovu masu u mešavini.
    Ako su aditivu dodate druge supstance, materijali ili sastojci namirnica koji omogućavaju skladištenje, prodaju, standardizaciju, dispergovanje ili drugi aditivi kao nosači, navodi se naziv aditiva i njegov E broj prema Pozitivnoj listi aditiva a zatim svi ostali sastojci po opadajućem redosledu u odnosu na njihovu masu u mešavini;
  2. natpis "za korišćenje u hrani", ili "zabranjeno za korišćenje u hrani" ili specifičnije obaveštenje o nameni;
  3. ako je potrebno, specijalni uslovi čuvanja i upotrebe;
  4. uputstvo za upotrebu, ako bez njega ne bi bila moguća pravilna upotreba aditiva;
  5. oznaku serije (lot);
  6. naziv i sedište proizvođača ili firme koja je proizvod upakovala (ako proizvod ne pakuje proizvođač) ili uvoznika i distributera, kao i zemlju porekla ako je aditiv uvezen;
  7. procenat svakog sastojka koji ima količinski ograničenu vrednost u namimicama određenu odgovarajućim propisom, odnosno odgovarajuća instrukcija u vezi sa tim ograničenjem. Ako se isto kvantitativno ograničenje odnosi na grupu sastojaka koji se koriste pojedinačno ili u kombinaciji, zajednički procenat može da bude dat kao jedan broj;
  8. neto količinu (masu ili zapreminu) proizvoda, a za aditive u tabletama i broj tableta u pakovanju;
  9. druge podatke od interesa za korisnika.

Član 10

Alternativno, informacije iz člana 9 tačka 1 i tač. 4 do 7 ovog pravilnika alternativno mogu da budu dati samo u dokumentaciji koja se dostavlja uz isporuku ili pre isporuke aditiva, s tim da natpis "namenjeno za proizvodnju prehrambenih proizvoda, a ne za prodaju krajnjem potrošaču" mora da bude vidno istaknut na omotu ili kontejneru.

Član 11

Aditivi koji su namenjeni za prodaju krajnjem potrošaču mogu da se stavljaju u promet samo ako na omotu ili kontejneru imaju čitko, jasno i neizbrisivo navedene sledeće podatke:

  1. naziv pod kojim se proizvod pušta u promet, a koji sadrži naziv aditiva i njegov E broj prema Pozitivnoj listi aditiva ili opis proizvoda koji je dovoljno jasan da omogući njegovo razlikovanje od sličnih proizvoda:
  2. podatke iz člana 9 tač. 1 do 6 i tačke 8 ovog pravilnika;
  3. rok trajanja ili oznaku "upotrebljiv do..." (mesec i godina);
  4. druge podatke od interesa za potrošača.

Član 12

Odredbe čl. 9, 10 i 11 ne utiču na primenu detaljnijih i širih propisa i standarda koji se odnose na označavanje, merenje i granice odstupanja od deklarisane količine, kao i propise kojima se reguliše klasifikacija, pakovanje, označavanje i transport opasnih supstanci kada se odnose na aditive i njihove mešavine.

Član 13

Aditivi koji se koriste u prehrambenim proizvodima koji se stavljaju u promet u originalnom pakovanju označavaju se na deklaraciji navođenjem kategorije iz člana 3 stav 1 ovog pravilnika i naziva aditiva ili njegovog E broja iz Pozitivne liste aditiva, npr. konzervans (natrijum-benzoat) ili konzervans (E 211).

Ako aditiv ima više funkcionalnih svojstava navodi se kategorija iz člana 3 stav 1 ovog pravilnika koja odgovara svojstvu koje aditiv ima u prehrambenom proizvodu, a navedena je kao funkcionalno svojstvo za taj aditiv u Pozitivnoj listi aditiva.

Izuzetak od ovog načina označavanja predstavljaju sledeći slučajevi:

  1. za aditiv koji pripada kategoriji kiseline iz člana 3 stav 1 ovog pravilnika, a u svom imenu sadrži reč kiselina, dovoljno je navesti samo naziv aditiva bez kategorije;
  2. za aditiv koji pripada kategoriji 22 iz člana 3 stav 1 ovog pravilnika dovoljno je navesti podatak "modifikovani skrob(ovi)" bez naziva aditiva ili njegovog E broja. Ova oznaka mora da bude dopunjena navođenjem specifičnog biljnog porekla ako aditiv može da sadrži gluten;
  3. ako je trajnost prehrambenog proizvoda produžena upotrebom gasova za pakovanje navodi se podatak "pakovano u zaštitnoj atmosferi" bez navođenja kategorije i naziva aditiva ili njegovog E broja;
  4. "preneseni aditivi", odnosno aditivi koji su u prehrambeni proizvod došli preko jednog ili više sastojaka, a u samom proizvodu nemaju tehnološku funkciju ne označavaju se na deklaraciji.

Član 14

Zabranjeno je isticanje natpisa "vitaminizirano vitaminom C" ako je askorbinska kiselina (E 300) dodata kao antioksidans.

Zabranjeno je isticanje podatka "vitaminizirano vitaminom E" ako su tokoferoli (E 306, E 307, E 308 ili E 309) dodati kao antioksidans.

Član 15

Obavezno je isticanje natpisa "sa zaslađivačem ili sa zaslađivačima" u opisu ispod (ili u sklopu) naziva prehrambenog proizvoda koji sadrži zaslađivač E.

Obavezno je isticanje natpisa "stoni zaslađivač na bazi........",

pri čemu se navodi E naziv i upotrebljenih zaslađivača u opisu ispod naziva stonog zaslađivača.

Obavezno je isticanje natpisa "sadrži izvor fenialanina" ako prehrambeni proizvod sadrži zaslađivač aspartam (E 951).

Obavezno je isticanje natpisa "prekomeraa upotreba može da izazove laksativni efekat" ako prehrambeni proizvod sadrži više od 10% dodatih poliola.

Član 16

Obavezno je isticanje natpisa "genetski modifikovan" na deklaraciji pored oznake aditiva koji je genetski modifikovan, ili sadrži genetski modifikovane organizme. Alternativno, ova oznaka može da bude istaknuta u fusnoti ispod liste sastojaka povezana zvezdicom (*) sa aditivom na koji se odnosi, a mora da bude odštampana slovima koja su najmanje iste veličine kao ona koja su korišćena za listu sastojaka.

Član 17

Boje sa pozitivne liste aditiva mogu da se prodaju direktnom konzumentu, osim sledećih:

  1. E 123 Amarant;
  2. E 127 Eritrozin;
  3. E 128 Crvena 2G;
  4. E 154 Braon FK;
  5. E 160b Anato, biksin, norbiksin;
  6. E 161g Kantaksantin;
  7. E 173 Aluminijum;
  8. E 180 Litolrubin BK.

Član 18

Boje koje mogu da se koriste za pečatiranje mesa i označavanje mesnih proizvoda su sledeće:

  1. E 155 Braon HT;
  2. E 133 Brilijant plava FCF;
  3. E 129 Alura crvena AC;
  4. mešavine boja E 133 Brilijant plava FCF i E 129 Alura crvena AC.

Član 19

Za dekorativno bojenje i pečatiranje Ijuske jajeta mogu da se koriste samo boje sa Pozitivne liste aditiva.

Član 20

Za bojenje prehrambenih proizvoda mogu da se koriste i aluminijumski lakovi boja sa Pozitivne liste aditiva.

Sadržaj boje u aluminijumskom laku mora da odgovara sadržaju u proizvodačkoj specifikaciji.

Aluminijumski lakovi boja za prehrambene proizvode moraju da zadovoljavaju posebne uslove čistoće iz Priloga 3 za upotrebljene boje i mogu da sadrže najviše:

  • 0,5% materija nerastvorljivih u hlorovodoničnoj kiselini;
  • 0,2% materija koje se ekstrahuju etrom (u neutralnoj sredini).

Član 21

Aditivima mogu da se dodaju različite supstance, materijali ili namirnice kao što su šećeri, kuhinjska so, dekstrini, skrobovi, voda i dr. za potrebe njihove standardizacije, dispergovanja, rastvaranja ili čuvanja s tim da njihov kvalitet odgovara posebnim propisima o kvalitetu i da u upotrebljenoj količini nisu štetni po zdravlje Ijudi.

Član 22

Samo aditivi sa Liste dozvoljenih nosača i nosača rastvarača iz Priloga 2 koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo, uz ograničenja upotrebe mogu da se koriste kao nosači aditiva ili nosači rastvarači.

Lista dozvoljenih nosača i nosača rastvarača ne uključuje:

  1. namirnice;
  2. supstance iz člana 4 stav 1 ovog pravilnika;
  3. supstance koje imaju primarno svojstvo kiselina ili regulatora kiselosti (npr. limunska kiselina, amonijum-hidroksid).

Aditivi sa Liste dozvoljenih nosača i nosača rastvarača moraju da odgovaraju Uslovima kvaliteta aditiva.

Član 23

Zabranjeno je korišćenje etilen-oksida za potrebe sterilizacije u aditivima za prehrambene proizvode.

Član 24

Pod nazivom so za salamurenje može da se stavlja u promet homogena mešavina natrijum-hlorida ili zamene za kuhinjsku so i najviše 3% natrijum-nitrata (E 251) ili kalijum-nitrata (E 252).

Pod nazivom nitritna so za salamurenje može da se stavlja u promet homogena mešavina natrijum-hlorida ili zamene za kuhinjsku so, 0,5% do 0,6% natrijum-nitrita (E 250) ili kalijum-nitrita (E 249).

Pod nazivom nitritna so za salamurenje sa 1% šalitre može da se stavlja u promet homogena mešavina natrijum-hlorida ili zamene za kuhinjsku so, 0,5% do 0,6% natrijum nitrita (E 250) ili kalijum-nitrita (E 249) i 0,9% do 1,2% natrijum-nitrata (E 251) ili kalijum-nitrata (E 252).

Član 25

Natrijum-nitrit (E 250) ili kalijum-nitrit (E 249) mogu da se koriste u mešavinama sa drugim aditivima: fosfatima, polifosfatima, solima askorbinske kiseline odnosno solima izoaskorbinske kiseline kao i sa šećerima, natrijum-hloridom, drugim sredstvima za standardizaciju i dozvoljenim aditivima nosačima koji ne smeju da sadrže sastojke iz člana 27 ovog pravilnika, s tim da količine pojedinih komponenti moraju da budu deklarisane u skladu sa odredbama ovog pravilnika.

Količina natrijum-nitrita (E 250) ili kalijum-nitrita (E 249) u mešavinama iz stava 1 ovog člana može da iznosi najviše 2%, s tim da u gotovom proizvodu kome je ona dodata, količina rezidualnih nitrita ne sme da bude veća od količine koja je ograničena posebnim pravilnikom za taj proizvod.

Član 26

Mešavine aditiva u čijem je sastavu natrijum-nitrit (E 250) ili kalijum-nitrit (E 249) ne smeju da sadrže proteine, hidrolizate proteina i druge proteinske preparate, začine, ekstrakte začina i etarska ulja zbog opasnosti od stvaranja toksičnih proizvoda.

Član 27

Nitritna so za salamurenje, odnosno nitritna so za salamurenje sa 1% šalitre, kao i mešavine natrijum-nitrita (E 250) ili kalijum nitrita (E 249) sa drugim aditivima, mogu da se stavljaju u promet samo u originalnom pakovanju, u čvrstom i dobro zatvorenom kontejneru.

Deklaracija za soli i mešavine iz stava 1 ovog člana mora da sadrži i oznake "pažnja - otrov" i "držati na suvom mestu", kao i oznake o sastavu soli, odnosno mešavine, i uputstvo za upotrebu i čuvanje.

Odredba stava 2 ovog člana odnosi se i na so za salamurenje, s tim što deklaracija za so za salamurenje ne mora da sadrži oznaku "pažnja - otrov".

Član 28

Natrijum-nitrit (E 250) i kalijum-nitrit (E 249) namenjeni za proizvodnju nitritne soli za salamurenje, odnosno nitritne soli za salamurenje sa 1% šalitre, kao i za mešavine natrijum-nitrita (E 250) ili kalijum-nitrita sa drugim aditivima, moraju da se čuvaju i doziraju u posebnoj prostoriji u kojoj ne smeju da se drže druge namirnice i u koju je dozvoljen pristup samo licima koja se bave proizvodnjom tih soli, odnosno mešavina.

Član 29

Natrijum-nitrit (E 250) i kalijum-nitrit (E 249) mogu da se prodaju samo preduzećima koja proizvode nitritne soli za salamurenje, odnosno nitritne soli za salamurenje sa 1% šalitre kao i mešavine natrijum-nitrita ili kalijum-nitrita sa drugim aditivima, i to u originalnom pakovanju u čvrstoj i dobro zatvorenoj ambalaži.

Deklaracije za natarijum-nitrit (E 250) i kalijum-nitrit (E 249) moraju da sadrže i podatak o količini aktivne supstance, kao i natpise "otrov" i "zabranjeno za korišćenje u hrani" ispisane krupnim slovima.

Član 30

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o kvalitetu aditiva za prehrambene proizvode ("Službeni list SFRJ", br. 39/89) izuzev odredbi koje se odnose na:

  • arome za prehrambene proizvode: čl. 13 do 20 tačka 3 Pozitivne liste iz člana 34 čl. 35 i 36 i čl. 87 do 121;
  • enzimske preparate: 51. 26 i 27 i tačka 11 Pozitivne liste iz člana 34;
  • deo pomoćnih sredstava u proizvodnji: član 29 i tačka 13b do 13ž.

Član 31

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SRJ".