Novčanik je najbolji organizator bojkota
Potrošačke organizacije u Srbiji juče su, po ugledu na Hrvatsku, Grčku i Italiju, gde je bojkot kupovine pojedinih proizvoda postao uobičajen način borbe protiv visokih cena, prvi put organizovale desetodnevni protest. Udruženja potrošača pozvala su građane da kupovinu svedu na minimum, odnosno da pazare samo ono što im je neophodno. Kakve će efekte bojkot imati videće se za deset dana, ali već prvog je bilo jasno da će izazvati različite reakcije, nesuglasice i razmirice. O tome svedoče same potrošačke organizacije u Srbiji koje su juče još jednom pokazale da mi, zapravo, nemamo udruženje koje se snagom može meriti s evropskim, pa tako srpski potrošači i nemaju uticaj na državu, proizvođače, trgovce... Naime, dok jedni pozivaju na protest, drugi ocenjuju da je to nečasna radnja. Na opšti bojkot, odnosno uzdržavanje od kupovine pojedinih proizvoda i usluga, pozvala je Nacionalna organizacija potrošača Srbije, zajedno sa Udruženjem za zaštitu potrošača Vojvodine. Građani bi, po njihovom, tokom deset predstojećih dana trebalo u najmanjoj mogućoj meri da kupuju proizvode koji su prvi u talasu poskupljenja - hleb, sveže meso i ostale životne namirnice. Pored toga, ove organizacije pozivaju potrošače da potpuno bojkotuju konkretne proizvode koji su poskupeli najviše u odnosu na iste proizvode drugih proizvođača. S druge strane, Asocijacija potrošača Srbije smatra da se bojkotom neće postići ništa, jer tvrde da su organizacije koje su na njega pozvale – u dosluhu s državom.
Ona glavni problem vidi u tome što takva inicijativa dolazi od organizacija koje su pod okriljem Ministarstva trgovine, pa zapravo skupa donose odluke o povećanju cena.
U pozivu na bojkot Nacionalna organizacija potrošača i Udruženje za zaštitu potrošača Vojvodine ipak demantuju tvrdnje APOS-a, kritikujući državu koja, kako kažu, nije učinila ništa da bi zaustavila nepoštovanje zakona, pre svih Zakona o zaštiti potrošača, Zakona o cenama i Zakona o zaštiti konkurencije. Država, dodaju, tako krši svoje zakone u kojima je propisala da, kada je reč o pojedinim cenama, ima obavezu da se sistematski konsultuje sa potrošačima, što nikada ne čini. U ovim udruženjima podsećaju da je u velikim prodavnicama prosečna marža između 15 i 20 posto, a da je u malim trgovinama i do 40. Poskupljenja i takva politika trgovanja prouzrokovali su da potrošačka korpa svakog građanina sada bude manja za 25 odsto, što praktično znači da svaka porodica može da kupi za četvrtinu manje osnovnih životnih namirnica. U svakom slučaju, organizatori protesta veruju da će desetodnevni bojkot potrošača biti ozbiljno upozorenje državi, proizvođačima i veletrgovcima i stoga ohrabruju srpske potrošače, podsećajući ih da su ovakve akcije skoro uvek uspešne u većini razvijenih zemalja sveta. Međutim, treba imati na umu i to da su tamo potrošači organizovaniji, da imaju podršku i finansijsku pomoć države i da su zaista važna karika u tržišnom lancu. Proizvođači su upravo zbog toga obazrivi prilikom poskupljenja, pogotovo važnih namirnica. Stoga nije ni čudo što u EU bojkoti potrošača uspevaju. S druge strane, poređenja radi, u Hrvatskoj, koja ima koliko-toliko organizovaniju zaštitu od nas, nedavni višednevni protest nije dao očekivane rezultate. Nažalost, naš sigurno ne može propasti, jer se svi koji žive od srpske prosečne plate ionako svakodnevno uzdržavaju pri odlasku u dućan. S. Gluščević |