Koja je uloga UP u najsiromašnijim zemljama i zemljama u razvoju?

Organizacije potrošača, ako su osposobljene, mogu da igraju ključnu ulogu u pomaganju vladama da unaprede politiku i akcije koje vode do toga da najsiromašniji ljudi i najslabije ekonomije budu osposobljeni i ojačani.

Pokreti potrošača čine jednu od osnovnih razvojnih sila u civilnom društvu. Unapredjenjem i zaštitom prava potrošača, njihovi članovi, kao deo civilnog društva, bore se zajedno sa ostalim društvenim organizacijama za izgradnju pravednijeg i pravnog društva.

Dok se pokret potrošača u zapadnim zemljama primarno bavi pitanjima cene i kvaliteta robe i usluga, u zemljama u razvoju prioritet se daje osnovnim razvojnim pitanjima, kao što su pristup toj robi i službama. Zbog toga pokret potrošača zemalja u razvoju pokušava da utiče na širu ekonomsku i socijalnu politiku i njihovu primenu. Aktivnosti ovih potrošačkih organizacija čvrsto su fokusirane na istrebljenje siromaštva; problemima na koje nailaze potrošali u vezi sa hranom, zdravljem i životnom sredinom, može se baviti samo ako se oni tiču uzroka siromaštva i ako se uzmu u obzir dimenzije šireg razvoja.

Zbog oslobadjanja od kontrole i globalizacije, potrošači su osetili mnogo veću potrebu da se organizuju i zajednički traže da utiču i formulišu pojedinačnu mogućnost, mogućnost svojih porodica i svojih zajednica da imaju ono što je potrebno da bi postojali i obezbedili odgovarajuću pravdu i jednakost u načinu na koji se njima upravlja i načinu na koji se snabdevaju. Zajedno sa ostalim organizacijama civilnog društva (kao što su trgovačke unije, ženske grupe i grupe mladih, kao i jaki nazavisni mediji), oni deluju kao kontrolori koji obezbedjuju bitne mehanizme za proberu i balansiranje aktivnosti u biznisu i vladi.