Globalizacija kreira nove nejednakosti i nove izazove u domenu potrošačkih prava…Porast u potrošnji takodje mora negovati veze sa ljudskim razvojem… Trebalo bi izgraditi Jake saveze u civilnom društvu koji bi štitili ljudska prava”

Odeljenje za ljudski razvoj pri Ujedinjenim Nacijama

Ko čini medjunarodno udruženje potrošača i čime se ono bavi?

Medjunarodno udruženje potrošača je federacija koju čini preko 260 organizacija potrošača iz više od 100 zemalja. Ono propagira pravednije društvo braneći prava svih potrošača, uključujući i siromašne i one na marginama društva, podržavajući sam pokret i jačajući brojem članova u organizacijama; kampanje su na medjunarodnom nivou i vode politiku koja poštuje potrošača.

Medjunarodno udruženje potrošača ima 26 organizacija članica u najnerazvijenijim zemljama i drugim kontakt grupama. Partnerski saradjujući medjusobno i sa drugim grupama radi na pitanjima koja se dotiču društvenih i ekonomskih pitanja sa kojim se oni suočavaju (na pr. siromaštvo, loša državna politika, civilna nesloga, nesigurnost izvora hrane, nedostatak investicija itd.)

Medjunarodno udruženje potrošača saradjuje sa udruđenjima potošača na nacionalnom, regionalnom i medjunarodnom nivou kroz svoju centralu u Londonu, svoje regionalne kancelarije u Čileu (Južna Amerika), Maleziji ( Azija), Zimbabve (Afrika) i kancelariju za Razvijene ekonomije kao i Ekonomije u tranziciji, koja se takodje nalazi u Londonu.

Svojim proklamovanjem i radom na osnovnim pravima potrošača, ovo udruženje je izdejstvovalo da ova prava budu uključena u Direktive Ujedinjenih Nacija za zaštitu prava potrošača 1985 god. Da bi ostvarilo svoje ciljeve, udruženje sprovodi istraživanja, radi na patnerskim odnosima i razmenjuje iskustva kroz svoje regionalne kancelarije i programe. Takodje radi na sakupljanju informacija, obrazovanju, obuci, jačanju svojih kapaciteta, tehničkoj podršci, radjanju novih subvencija i podršci na razvoju ovakve politike. Fokus je stavljen na specifična područja rada kao što su, hrana, standardi i trgovina. Udruženje nadgleda pregovaračke procese i kontroliše odluke po ovim pitanjima za koje su zadužena 3 globalna organa koja te odluke donosi: Svetska Zdravstvena Organizacija (WHO), Komisija Codex Allimentarius i Medjunarodna organizacija za standardizaciju (ISO).

Statusom zvaničnog posmatrača mnogih medjunarodnih organizacija i agencija Ujedinjenih nacija, ova organizacija teži da svoju politiku zaštite potrošača stavi u sam centar pažnje medjunarodnih debata na temu stalnog razvoja.

Zašto se javila potreba za Medjunarodnim udruženjem potrošača?

Sama potreba javila se u XX veku sa težnjom ne samo da se vrednuje ono za šta potrošači daju svoj novac već da bi se prava i izbor potrošača stavili u kontekst društvene i ekonomske pravde za sve. Direktivom Ujedinjenih Nacija sve ovo je preraslo u globalnu težnju za pravdom za sve ljude.

Našu ulogu vidimo kao sve relevantniju i neophodniju u novom milenijumu, a koja sa sobom nosi nove ekonomske, tehnološke, političke i društvene uslove. U skladu sa dinamikom promena i udruženje raste i usredsredjuje se na ostvarenje svog cilja tj. pravdi i jednakosti za svih 6 biliona potrošača u svetu.

Možemo navesti nekoliko svetskih trendova i naše reakcije na njih:

  1. Globalna i nacionalno liberalizovana tržišta neće sama po sebi umanjiti siromaštvo:u stvari,mogu ga samo produbiti. Mi, kao predstavnici gradjanstva, trebamo da se zalažemo za pozitivne društvene i ekonomske mere koje će obezbediti i najsiromašnijima da ostvare svoja prava.
  2. Nova tehnološka i naučna dostignuća ravijaju se munjevitom brzinom i poprilično definišu mogućnosti XXI veka. Mi moramo da se zalažemo, ali da ih ograničimo tamo gde postoje potencijalni negativni efekti na zdravlje, dobrobit i kvalitet naših života.
  3. Globalizovana tržišna ekonomija pojačava globalne poslovne interese i stvara globalne institucije koje zanemaruju interese zajednice i opšte javnosti. Mi moramo delovati kao jako civilno udruženje koje insistira na tome da tržište služi ljudskim pravima i potrebama i da je to srž biznisa i politike vlade.
  4. Potrošačke i proizvodne šeme imaju uticaja na životnu sredinu, na prava i potrebe drugih ljudi kako sada tako i u budućnosti. Mi treba da se zalažemo za potrošače i proizvodne šeme koje će biti i trajne i etičke.
  5. Korupcija i loša upravljačka politika u velikoj meri ugrožavaju blagostanje svih potrošača i prave ustupke u sprovodjenju njihovih prava. Vlade se moraju posvetiti izradi efektivnih mera u iskorenjenju korupcije i jačanju upravljačke politike. Mi moramo da formiramo savez sa nacionalnim i medjunarodnim organizacijama ovog tipa koje svoj rad posvećuju kontroli korupcije i poboljšanju upravljavljačke politike.

Ponosni smo što je ova organizacija širom sveta odigrala ulogu u borbi za poštenije tržište, kao i društvenu i ekonomsku pravdu za sve. Ojačali smo kao organizacija čiji se glas čuje na regionalnim i globalnim forumima i doprineli smo razvoju i promociji vrednosti civilnog stanovništva u svetu.