POTROŠAČKA KORPA, CENE I PROSEČNA NETO ZARADA

1. Metodološka objašnjenja

1.1 Cene na malo su cene po kojima trgovina na malo, individualni proizvođači i vršioci usluga prodaju svoje proizvode i usluge krajnjim potrošačima, uključivši porez napromet.

1.2 Prosečna neto zarada (plata) pored isplata za stvarno izvršen rad i isplata za minuli rad, obuhvata i sva ostala primanja koja se ostvaruju na ime neto zarada (plata) iz radnog odnosa za rad u punom, kraćem od punog i skraćenom radnom vremenu, kao i za rad duži od punog radnog vremena, naknade neto zarada (plata) iz sredstava organizacije:

  • za godišnji odmor,
  • plaćeno odsustvo,
  • za vreme čekanja i zastoja,
  • stručnog obrazovanja,
  • za vreme bolovanja do 60 dana,
  • za vreme državnih praznika,
  • naknade na teret drugih organizacija (vojna vežba, civilna zaštita i sl.),
  • kao i isplate neto zarada(plata) koje se povremeno isplaćuju po periodičnom obračunu i završnom računu.

1.3 Upotrebljena sredstva u domaćinstvu mogu se razvrstati na više kategorija i to:

  • ishrana i piće,
  • duvanski proizvodi i pribor za pušenje,
  • odeća,
  • obuća,
  • stan,
  • ogrev i osvetljenje,
  • pokućstvo,
  • higijena i nega zdravlja,
  • obrazovanje kultura i razonoda,
  • saobraćaj i PTT usluge,
  • ostale robe i usluge,
  • članarine,
  • porezi i doprinosi,
  • davanja vezana za zakonske sporove,
  • gubici i pokloni,
  • otplata kredita i zajmova,
  • izdaci za stan-kuću,
  • štednja i date pozajmice i ostali izdaci.

2. Kriterijumi za formiranje potrošačke korpe

2.1 Potrošačka korpa obuhvata proizvode ishrane i pića

2.2 Svi proizvodi iz kategorije ishrana i piće koji su ušli u korpu određeni su kao prosek količina mesečnih potreba za jedno četveročlano domaćinstvo iz kategorije ishrana i piće i taj spisak će ubuduće biti konstantan (isti proizvodi i iste količine). Razlog za to je da se obezbedi uporedivost korpe. Pošto nisu uključeni svi prehrambeni proizvodi onda je količina proizvoda u korpi nešto ispod proseka.

Za formiranje ovakve korpe potrebnih proizvoda korišćeni su podaci iz tri izvora i to: 

  1. ponderi iz statistike cena koji predstavljaju učešće pojedinih izabranih proizvoda i usluga u ukupnoj vrednosti realizacije proizvodnje,
  2. prometa ili potrošnje, uvećani za vrednost sličnih proizvoda i usluga koje reprezentuju,
  3. odnosno ostalih proizvoda i usluga za koje se ne snimaju cene.

Odavde je moguće dobiti one proizvode koji se najčešće kupuju i njihove prosečne cene na malo.

Drugi izvor za formiranje količina proizvoda korpe ishrane i pića su podaci o prosečnim godišnjim utrošenim količinama proizvoda kupljenim i iz vlastite proizvodnje. Ovi podaci su raspoloživi iz Biltena Ankete o potrošnji domaćinstava.

Pored gore navedenog za kategoriju ishrana i piće uzete su najvažnije životne namirnice u količinama koje su izračunali stručnjaci za ishranu (nutricionisti), a ti proizvodi i količine predstavljaju minimum potreba za obnavljanje energije koja se potroši radom.

2.3 Iz kategorija ishrana i piće napravljen je izbor proizvoda za potrošačku korpu koji pokriva standardne potrebe bez pretenzija da označava granični slučaj na bilo koji način.

2.4 Smanjenjem broja proizvoda i količina dobija se neka druga korpa i takvih se može napraviti "bezbroj". Ovde nije cilj statistike da odredi i nametne potrošačku korpu već da pruži informacije na osnovu kojih se može doći do prave korpe za određene potrebe. Pored izdataka za ishranu i piće domaćinstvo ima izdatke za mnoge druge proizvode i usluge iz tačke 1.3. Cene tih proizvoda ili usluga nalaze se u tabelama 2, 3, 5, 6 i 7. U zavisnosti od nivoa životnog standarda nekad se ovako data korpa čini preobimnom, a nekad minimalnom.

Upoređenje indeksa potrošačke korpe (hrana i piće) sa redukovanim brojem proizvoda u odnosu na širi spisak proizvoda ishrane i pića koje prati zvanična statistika i na osnovu njih daje indeks troškova života za ishranu data je u tabeli 1.

Izvor: Savezni zavod za statistiku
Jul, 2002. YU ISSN 0354-4915
http://www.szs.sv.gov.yu/